Izvještaj tvrdi da potvrđuje ozbiljnost navodnog plana koji je razvio Mossad, a koji je predviđao korištenje Kurda kako bi se pomoglo u svrgavanju režima.
Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli su snažne udare na iranske sigurnosne snage na sjeverozapadu Irana na početku aktuelnog rata, jer su nastojali olakšati put za invaziju kurdskih snaga "sve do Teherana", navodi se u detaljnoj istrazi Channela 12.
Izvještaj tvrdi da potvrđuje ozbiljnost navodnog plana koji je razvio Mossad, a koji je predviđao korištenje Kurda kako bi se pomoglo u svrgavanju režima, uz nove detalje koji nadopunjuju ranije slične izvještaje u Izraelu i širom svijeta.
Desetine hiljada naoružanih kurdskih boraca zaista su trebale preći granicu iz Iraka u prvim danima rata, uz zračnu podršku SAD-a i Izraela. Zatim su trebali udružiti snage s kurdskim borcima unutar Irana, opskrbiti ih oružjem, angažirati i rastegnuti snage režima te pomoći u ponovnom rasplamsavanju masovnih protesta u Iranu, navodi se u izvještaju.
Izvještaj uključuje intervju s članom Kurdistanske slobodarske partije (PAK) i drugim kurdskim komentatorima koji tvrde da je postojala široka saglasnost među kurdskim grupama da "saradnjom sruše režim", te navodi da su postojala dva konkretna trenutka kada je invazija trebala početi.
U prvom slučaju, invazija je odgođena nakon što su informacije o njenom skorom početku procurile u američke medije. Fox News je 4. marta objavio da je ofanziva započela, dok je istog dana glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt upitana da li SAD naoružava Kurde u tu svrhu.
Dr. Raz Zimmt, direktor programa za istraživanje Irana i šiitske osovine pri Institutu za nacionalne sigurnosne studije, navodi da je ideja bila da invazija "pokrene domino-efekat, prvo Kurdi, a zatim i drugi sektori" koji bi se priključili napadu.
Kombinacija intenzivnih zajedničkih udara SAD-a i Izraela na Iran i njegove lidere, te kurdske invazije, trebala je "razbiti barijeru straha" među iranskom opozicijom.
Televizijski prilog tvrdi da je Mossad godinama radio na ovom planu, pozivajući se na strane izvještaje prema kojima su Mossad i CIA dugo naoružavali Kurde, te navodi da je aktuelni šef Mossada David Barnea predstavio plan premijeru Benjaminu Netanyahuu i razgovarao o njemu u Vašingtonu.
Iako je vojna obavještajna služba Izraelskih odbrambenih snaga smatrala da su šanse za uspjeh male, plan je u Izraelu i SAD-u predstavljen kao "hermetičan", uz uvjerenje da će "Kurdi odraditi svoj dio posla".
Ova procjena pomogla je Netanyahuu da uvjeri američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastavi sa zajedničkim udarima na Iran od 28. februara, što je tvrdnja o kojoj su već izvještavali brojni mediji.
Curenje informacija u medije bilo je neposredni razlog zašto do invazije nije došlo, navodi se u izvještaju, pri čemu Zimmt ističe da je Iran shvatio šta se sprema te je usmjerio vojnu moć i diplomatske napore prema Iraku kako bi to spriječio.
Nakon toga, postojala je i druga potencijalna prilika za invaziju, ali je i ona odbačena, te je cijela ideja sada "skinuta s dnevnog reda".
Izvještaj navodi da je ukupni plan bio "pun rupa". Među problemima se navode protivljenje Trumpovog saveznika Recepa Tayyipa Erdogana, dugogodišnjeg protivnika Kurda, kao i nekoliko zaljevskih država koje su strahovale da bi se Iran mogao raspasti na više entiteta i destabilizirati region. Erdogan je vršio pritisak na Trumpa, koji je u početku podržavao plan, da odustane od njega.
Također, i sami Kurdi bili su oprezni, zabrinuti zbog svojih izgleda protiv moćne vlasti posebno jer SAD i Izrael nisu bili spremni poslati kopnene snage. Jedan kurdski izvor navodi da su Kurdi strahovali da bi SAD i Izrael mogli prekinuti rat na pola, da bi se Iran brzo oporavio i potom izvršio masakr nad Kurdima.
Uz to, izvještaj ukazuje na nepovjerenje Kurda prema SAD-u, koje proizlazi iz činjenice da su zajedno vodili borbu protiv ISIS-a, ali smatraju da ih je Trump kasnije napustio u korist sirijskog lidera Ahmada al-Sharaa i Erdogana. Tako bi, u slučaju neuspjeha, bili ubijeni, a u slučaju uspjeha opet ostali bez konkretne koristi.
Mjesec dana nakon početka rata, Netanyahu je "razočaran" neuspjehom plana koji je "usvojio", navodi se u izvještaju, potvrđujući ranije informacije da je bio frustriran Barneom, dok je Trump "odavno promijenio kurs".
Neuspjeh je povećao tenzije između dvojice lidera i navodno je bio tema napetog razgovora između američkog potpredsjednika JD Vancea i Netanyahua u ponedjeljak.
