Najnoviji vrhunac protesta koji u Srbiji traju mjesecima protiv vlasti autokrate Aleksandra Vučića, održan 28. juna, privukao je pažnju i u inostranstvu.
Velikosrpski nacionalizam zavladao je studentskim protestima u Srbiji, ocjenjuje "Frankfurter Allgemeine Zeitung" u tekstu pod naslovom "Kosti, preci, otadžbina".
Najnoviji vrhunac protesta koji u Srbiji traju mjesecima protiv vlasti autokrate Aleksandra Vučića, održan 28. juna, privukao je pažnju i u inostranstvu, piše njemački list. "Oko 140.000 ljudi u Beogradu zatražilo je nove izbore. Taj broj ipak nije dostigao onaj s okupljanja 15. marta, kada je studentski pokret uspio mobilizirati više od 300.000 građana iz cijele zemlje. Ipak, pokazao je da protesti protiv šefa države, i više od pola godine nakon početka u novembru 2024. godine, nisu izgubili na snazi", [RELATED]https://www.dw.com/sr/nema%C4%8Dki-list-tamna-strana-srpskog-studentskog-pokreta/a-73153931[/RELATED]
Međutim, okupljanje 28. juna ukazalo je i na jedan zabrinjavajući razvoj koji se tiče čitavog Balkana, ocjenjuje autor teksta, novinar Michael Martens.
"Taj trend je već neko vrijeme prisutan, ali ga međunarodna javnost jedva primjećuje: unutar studentskog pokreta, koji i dalje predstavlja glavnu pokretačku snagu protesta, prevladao je velikosrpski nacionalizam koji podsjeća na rane godine vlasti srpskog ratnog huškača Slobodana Miloševića s početka devedesetih".
Prema mišljenju autora, to se već pokazalo na osnovu liste govornika koje su studenti odabrali za skup: "Nacionalisti i relativizatori ratnih zločina nadmetali su se u širenju velikosrpskih parola. Voditeljica koju su studenti izabrali nije zaostajala za njima. Samo je rektor Univerziteta u Beogradu govorio umjerenim tonom, ali je bio izuzetak. Kod ostalih govornika sticao se utisak da im nije stalo do prvobitnog cilja protesta – dakle, obnove demokratije i vladavine prava u Srbiji – već do pokretanja novih ratova protiv Kosova ili Bosne".
Kodirane poruke velikosrpske ideologije
Frankfurter Allgemeine Zeitung dalje piše da je skup otvorio student koji je "histerično urlao i vrištao", a koji se već više puta pojavljivao kao govornik pokreta. "U kvazibiblijskom govoru govorio je mnogo o Bogu, Srbima i Kosovskoj bici protiv Osmanlija 28. juna 1389. Taj datum, koji se u Srbiji obilježava kao Vidovdan, dan svetog Vida, u srpskom nacionalizmu ima mitski značaj i koristi se kao univerzalno oružje. To što su studenti upravo taj dan odabrali za okupljanje, nagovještavalo je nešto loše. I te slutnje su se obistinile. 28. jun je u ’našoj voljenoj otadžbini’ dan ’kada molitve i krv postaju jedno’, vikao je predstavnik studenata u mikrofon. Nakon obilate retorike o ’krvi i tlu’ i slavnim precima koji su dali život za srpsku otadžbinu, student je pročitao tekst Nikolaja Velimirovića, nacionalističkog srpsko-pravoslavnog sveštenika i simpatizera Hitlera, koji je umro 1956. godine, a u kojem je ponovo bilo mnogo govora o kostima, precima i otadžbini".
Ko je vjerovao da je uvodni govor bio izuzetak ili neka vrsta pragmatičnog ustupka studenata nacionalističkom dijelu srpskog društva, taj se prevario, ocjenjuje njemački novinar. "Jer, tako je i nastavilo. Jedan profesor književnosti, koji je nedavno hvalio (književno ispodprosječnu) poeziju Radovana Karadžića, ratnog zločinca bosanskih Srba osuđenog na doživotni zatvor, u pseudohistorijskom govoru pozvao je publiku da ne zaboravi Srbe ni na Kosovu, ni u Rs u Bosni, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Radi se, kako je rekao, o ’slobodi srpskog naroda van Srbije’ i o ’borbi za srpski integralizam’. To su kodne riječi za velikosrpsku ideologiju u čije ime su srpski počinioci tokom devedesetih godina najprije u Hrvatskoj, zatim u Bosni, a potom i na Kosovu, počinili zločine, uključujući i genocid u Srebrenici".
To što govor profesora nije samo
To što govor profesora nije samo održan, već je bio i oduševljeno pozdravljen od strane publike, moglo je kod gledalaca koji su prijenos pratili putem interneta, iz mjesta kao što su Vukovar, Sarajevo ili Priština, probuditi neprijatna sjećanja, ocjenjuje FAZ. "Jer, kada se u prošlosti u velikosrpskoj ideologiji govorilo o kostima predaka i o tome da je Srbija svuda gdje su Srbi sahranjeni, rezultat je najčešće bio da su kosti nesrpskih žrtava završavale u masovnim grobnicama širom Balkana".
Preticanje Vučića zdesna
"Naravno, ne misle svi studenti isto kao govornici na najnovijem protestu. Možda su čak u većini oni studenti kojima je sve izraženiji velikosrpsko-nacionalistički ton protestnog pokreta protiv Vučićeve nedemokratske vladavine odbojan. Ali, ako se ne distanciraju od nacionalističkih ispada poput onih na Vidovdan, čuće se samo ona druga, mračna strana Srbije", piše autor i zaključuje:
"Nesumnjivo: ako bi došlo do distanciranja, protestni pokret bi se raspao na najmanje dva dijela. Time bi brojčano bio oslabljen. Ali, njegov zahtjev za demokratijom i vladavinom prava bio bi ojačan. Trenutno studenti pokušavaju da srpski nacionalizam ne prepuste Vučiću i da ga preteknu zdesna. No, čak i brza traka pogrešnog puta i dalje ostaje – pogrešan put. Vučićeva vlast se neće uzdrmati nacionalističkim cirkusima i velikosrpskim floskulama. U toj disciplini niko ne može da mu parira. To što se ipak pokušava, pokazuje da Vučić predstavlja samo vidljivi izraz jedne nacionalističke zablude, čiji su uzroci dublji".
