"Taj američki pragmatizam je čudo. Ovdje se potvrđuje samo da su se u BiH svi interesi poklopili na ovom projektu", kaže stručnjak za imovinu Muharem Cero, koji strahuje da će zbog srljanja i ispunjavanja američkih naloga, BiH doći u ozbiljne probleme.
Odobrenje koje je dalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara, da se ide u potpisivanje sporazuma sa Hrvatskom nije kraj priče, nego tek ulazak u najosjetljiviju fazu projekta Južne gasne interkonekcije.
Nakon političkog zelenog svjetla, slijedi formalno potpisivanje međudržavnog sporazuma, pa zatim niz odluka, ugovora i tehničkih priprema bez kojih nijedan metar cijevi ne može biti položen. To znači da se projekat još uvijek nalazi u zoni institucija, a nikako polaganja prvog metra cijevi.
U praksi, najvažnije pitanje više nije da li projekat postoji, nego ko će ga pravno, institucionalno i finansijski gurati do kraja. Tu se sada prelamaju interesi domaćih vlasti, Hrvatske, američkog investitora i međunarodnih aktera koji godinama pokušavaju da ovu priču izvuku iz blokade.
Predsjedništvo BiH je u sriejdu, 22. aprila, na održanoj telefonskoj sjednici usvojilo prijedlog osnova za vođenje pregovora sa Hrvatskom o međudržavnom sporazumu kojim bi se započeo proces izgradnje gasovoda Južna interkonekcija. Nakon što BiH i Hrvatska potpišu sporazum o izgradnji gasovoda, vjerovatno do kraja mjeseca u Dubrovniku, on će se ponovo naći na Vijeću ministara, a nakon čega bi ga ponovo trebalo potvrditi i Predsjedništvo.
"Što se tiče Savjeta ministara BiH mi ćemo učiniti sve kako bi proces bio vođen odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje propisanih procedura, jer je riječ o projektu od izuzetnog značaja za buduću energetsku sigurnost BiH", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, koja ostavlja otvorenim način na koji će biti realizovan sporazum sa Hrvatskom, a koji bi trebao biti potpisan do kraja ovog mjeseca u Dubrovniku.
Hrvatska čeka sporazum
Hrvatska je ključni partner u projektu Južne interkonekcije kao glavni isporučilac i tranzitna zemlja koja će omogućiti Bosni i Hercegovini pristup mreži i diversifikaciju izvora energije.
Osim toga, polazna tačka gasovoda je u mjestu Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a hrvatska kompanija bit će odgovorna za planiranje i izgradnju dijela gasovoda na teritoriji Hrvatske, čiji je premijer zadovoljan pomacima u BiH.
"Mi smo sve ove godine govorili da smo spremni pomoći da se gasifikuje dio teritorije BiH, uglavnom na prostoru Federacije, što podrazumijeva diversifikaciju isporuke gasom, značajna ulaganja i još bolje korištenje LNG terminala na Krku, za regionalnu energetsku sigurnost", rekao je Andrej Plenković, prije nekoliko dana u Mostaru.
"Amerikanizacija"
Prvi konkretan korak je potpisivanje sporazuma BiH i Hrvatske. Nakon toga slijedi uspostavljanje punog pravnog i operativnog okvira za realizaciju projekta, uključujući ugovore sa investitorom, finalno definisanje trase, imovinsko-pravna pitanja i dozvole. Tek kada se sve to zatvori, može se govoriti o početku radova. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konakvić, optimista je po pitanju brzog početka radova, likujući što su vlasti u entitetu Rs pristali na američki uticaj.
"Sviđa mi se mnogo amerikanizacija Banje Luke", rekao je Konaković, vjerujući da će to imati pozitivne efekte na cijelu BiH.
"Izbacivanje Rusije iz energetskog sistema Zapadnog Balkana jer geopolitička velika pobjeda, jedna od najvećih. I u tome nam značajno pomažu kadrovi SNSD-a na čelu sa Dodikom", tvrdi Konaković, koji je podsjetio da je za projekta Južne interkonekcije bila potrebna i saglasnost entitetskih vlada i entitetska većina u Vijeću ministara.
BiH nije više na početku priče o južnoj interkonekciji, ali nije ni blizu fizičkog izvođenja radova. Projekat je napredovao dovoljno da uđe u završnu institucionalnu fazu, ali još nije prošao sve prepreke koje stoje između političke odluke i prvog metra cijevi. Tu se sada nameće i pitanje istočne interkonekcije, koju traži SNSD, a za koju je njen predsjednik Milorad Dodik, očigledno dobio zeleno svjetlo od koalicionog partnera Dragana Čovića i HDZ-a BiH.
Južna i istočna imovina
"Slažemo se da Vijeće ministara da saglasnost za južnu interkonekciju i da u okviru Predsjedništva obavimo razgovore i o južnoj i o istočnoj interkonekciji. Mi nemamo ništa protiv južne, a koliko sam razumio naše kolege iz HDZ-a, ni oni nemaju ništa protiv istočne", rekao je Dodik, nakon sastanka sa Čovićem u Banjoj Luci, koji je potvrdio "odlično razumijevanje dvije stranke o svim pitanjima".
Najveći politički i pravni lom i dalje je pitanje državne imovine. Kritičari upozoravaju da se kroz ovaj model praktično zaobilazi princip da državna imovina mora ostati pod punom kontrolom države, dok zagovornici projekta tvrde da bez tog pristupa nema ni ulaganja ni realizacije.
"Taj američki pragmatizam je čudo. Ovdje se potvrđuje samo da su se u BiH svi interesi poklopili na ovom projektu", kaže stručnjak za imovinu Muharem Cero, koji strahuje da će zbog srljanja i ispunjavanja američkih naloga, BiH doći u ozbiljne probleme.
"I šta ako nakon pokretanja radova, neko pokrene zahtjev za ocjenu ustavnosti sa privremenom mjerom. Da ne dobijemo Vijadukt sa tri ili četiri dodatne nule. Sud blokira poslove, ide arbitraža, izgubljena naknada u milijardama dolara. Ko se smije igrati sa tim", upozorava Cero, piše DW.
Nova dinamika
Trenutak govori da je projekat dobio novu dinamiku, ali ne i konačnu sigurnost. Potpisivanje sporazuma može otvoriti vrata, ali ne može samo po sebi ukloniti sve prepreke koje su se godinama gomilale oko trase, zemljišta, nadležnosti i vlasništva.
Južna interkonekcija povezuje BiH sa Hrvatskom preko Posušja, Tomislavgrada i Mostara, sve do Sarajeva. Ulazna tačka bi bila terminal na ostrvu Krk, gdje stiže američki tečni gas (LNG). Time se otvara alternativna ruta snabdijevanja BiH bez zavisnosti od ruskog gasa, koji u zemlju trenutno dolazi kopnenim putem iz Srbije preko Zvornika.
Osim postojeće osnovne trase, u nedavno usvojeni zakon dodani su kraci prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, te novim pravcem od Kladnja ka Tuzli.
Zakonom se takođe otvoren put za direktan ulazak američke privatne kompanije kao glavnog investitora, firme koja je i eksplicitno navedena u izmjenama zakona, čime je dobila pravni status ne samo izvođača radova, već i nosioca investicione politike projekta. Radi se o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o, registrovane u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
