Rat između Izraela i Irana sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić upozorava da rast cijena nafte, pad dionica i pritisak na finansijski sistem stvaraju ozbiljne rizike za svjetsku ekonomiju.
Neizvjesnost i nestabilnost trenutno dominiraju američkim finansijskim tržištima, a posljedice bi mogle osjetiti ekonomije širom svijeta. Kako objašnjava Ivica Puljić, situacija se pogoršava kako rat između Izraela i Irana ulazi u drugu sedmicu.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi, kao i svugdje, vladaju neizvjesnost i nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu. Deveti, odnosno deseti dan zaredom svi su u nekom iščekivanju“, rekao je Puljić.
Prema njegovim riječima, prvi dani sukoba nisu izazvali velike ekonomske potrese, ali se situacija sada mijenja. „U prvom tjednu američko-izraelskog rata s Iranom ekonomske turbulencije izgledale su prilično male. No kako počinje drugi tjedan, rizici za globalnu ekonomiju postaju sve ozbiljniji.“
Rast cijena energije i pritisak na tržišta
Puljić ističe da rast cijena nafte direktno utiče na finansijska tržišta, posebno na kamatne stope i tržište obveznica.
„Što su cijene nafte veće, to se više mijenjaju kratkoročne krivulje kamatnih stopa i veći je pritisak na tržište obveznica.“
Dodaje da su globalna tržišta dionica posebno osjetljiva na ovakve promjene.
„Mnogo veći rizik ostaje za globalna tržišta dionica, jer veće cijene energije smanjuju izglede za rast, što je potpuno logično, dok više dugoročne kamatne stope smanjuju neto sadašnju vrijednost zarade dionica u rastu. Dakle, situacija je prilično složena.“
Prema Puljićevim riječima, pojedine velike kompanije i fondovi već preduzimaju mjere kako bi spriječili paniku na tržištu.
„Velike kompanije trenutno zatvaraju, odnosno ograničavaju otkupe kako bi spriječile naglu rasprodaju nelikvidne imovine.“
Takve mjere, upozorava, mogu imati šire posljedice po finansijski sistem.
„U finansijskom sistemu, u kojem kredit funkcioniše kao novac, ova ograničenja signaliziraju ‘uništavanje novca’ umjesto njegovog stvaranja. Kada fondovi blokiraju povlačenje sredstava, to ih prisiljava da prestanu davati nove kredite, što zapravo smanjuje ponudu novca.“
Pritisak na centralne banke
Puljić navodi da bi se centralne banke mogle naći pod snažnim pritiskom da interveniraju.
„Pritisak na centralne banke postoji. One imaju pritisak da interveniraju hitnim štampanjem novca, što je naravno uvijek rizično, kako bi spriječile sistemski kolaps.“
