Bosna i Hercegovina kasni sa energetskom tranzicijom punih dvadeset godina.
Dvadeset godina kašnjenja energetske tranzicije stiže na naplatu. Dok se industrijski giganti gase, a struja neminovno poskupljuje, ključni projekat 'Južna plinska interkonekcija' ostaje pod velom tajni. Sve češće se postavlja pitanje da li pod krinkom energetske nezavisnosti pristajemo na sumnjive ugovore i direktne pogodbe?
Bosna i Hercegovina kasni sa energetskom tranzicijom punih dvadeset godina. Ono što je nekada bila daleka budućnost, danas dolazi na naplatu. Tako od države koja je struju izvozila, postajemo ovisnici, a cijenu tog "buđenja" platit će oni koji su najmanje krivi - bh. građani.
"Dakle, cijena električne energije će sigurno ići gore. Samo je pitanje ko će biti taj ko će reći: ne može se više odgađati, struja poskupljuje. Ko bude na vlasti plaćat će cijenu toga, a sve to nažalost ide preko novčanika samih građana. Tu je najveća žalost", kaže Sejfudin Hodžić, politički analitičar.
Potrebna nam je energetska strategija za 21. vijek koja će uvažavati sve ono što jesu i trendovi, ali i prije svega naučna dostignuća, ističe predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", Adil Kulenović.
"To je razlog mog pominjanja modularnih elektrana na bazi fuzije", dodaje Kulenović.
Sada je u najvećem fokusu projekat Južne interkonekcije. Na sesiji "Kruga 99" poentirano je da se nalazimo "u mraku" jer nedostaju adekvatne informacije o projektu, pa je još uvijek mnogo toga nepoznato.
Vlada Federacije BiH obećava stabilnost nakon ugovora s američkim investitorom, ali struka i civilni sektor pale alarm. Iz Arhus centra upozoravaju: zakon je neustavan, a jedina referenca kompanije koja će projekat realizirati je bliskost sa Donaldom Trumpom.
"Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH", istaknuto je iz Aarhus centra u BiH.
Izmjene zakona trebaju dobiti podršku i u Domu naroda, a sjednica će biti održana za tri dana. Ministar Vedran Lakić u odgovoru na kritike i brigu onih koji prate procese, pita zašto bježimo od promjene navika? Transparency International tvrdi da se stvara opasan presedan direktnih pogodbi bez tržišne utakmice.
"Ukoliko se na ovaj način bude radilo sve ostalo u BiH tamo gdje ima većine da to izglasa, bojim se da ulazimo u opasnu zonu gdje će se veliki projekti realizovani bez javnog nadmetanja, bez tržišne konkurencije, na osnovu političkog dogovora. Radi se o opasnom presedanu", upozorava Srđan Traljić iz TI BiH.
Resorni ministar Vedran Lakić tvrdi da će interesi entiteta biti u potpunosti zaštićeni. Ipak, priznaje da cijela priča stoji na staklenim nogama dok se ne riješi vječiti problem: državna imovina.
"Na drugim ljudima je da se razriješi pitanje državne imovine. Bez tog rješenja nema ovog projekta! Nema ni drugih projekata bitnih za razvoj infrastrukture. Loše je što mi u BiH na svim nivoima vlasti nismo smogli snage da razriješimo problem koji nas sve tišti", kaže Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH.
I dok se politika lomi oko imovine i partnera, računica za krajnjeg korisnika je prosta i skupa. Američki tečni gas sa Krka do domova u BiH stizat će po cijeni koja sigurno neće biti niža od ruskog. Plan Vlade je da sve bude gotovo do 2028. godine jer će tada stupiti na snagu zabrana uvoza ruskog plina u Evropsku uniju.
