Radionice koje okupljaju naučnike iz regiona način su da se razmjene iskustva i isprobaju nove metode monitoringa. Kombinacija satelitskih snimaka i vještačke inteligencije omogućit će bolje praćenje hidroloških prilika.
Zaštita najvećeg močvarnog ekosistema u Bosni i Hercegovini ključna je u vremenu sve intenzivnijeg utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet. Hutovo blato je oaza koja pruža stanište brojnim vrstama ptica, riba i vodozemaca, kao i stotinama biljnih vrsta. Stalni monitoring ključnih parametara na ovom području omogućava ranu zaštitu od negativnih utjecaja.
Utkano u kraški reljef južne Hercegovine brojnim podzemnim vodotocima koji napajaju njegovu močvaru, ali podložno ljudskim utjecajima. Hutovo blato u opasnosti je od narušavanja krhkog balansa ekosistema zbog čega u ovom parku prirode kontinuirano rade na istraživanjima u kojima učestvuju eksperti iz regiona, javlja FTV.
Bilježimo u našim redovnim monitorinzima i invazivne vrste kad je u pitanju riblji fond, odnosno ihtiofauna, ali i u biljnom svijetu. Kad su u pitanju invazivne vrste, ključno je adekvatno upravljanje, ne samo prepustiti stihijski da se stvari događaju, nego i poduzimati određene mjere“, istakla je Irena Rozić, direktorica Parka prirode Hutovo blato.
Ornitolozi bilježe promjene i na ponašanju ptica zbog klimatskih oscilacija. Posljednjih desetak godina blage zime mijenjaju njihove migracijske obrasce.
„Čak neke vrste nismo ni zabilježili da su otišle na jug jer kod nas nije bilo snijega, nije bilo velikih minusa i one su imale hrane. Ptice mogu prezimiti zimu bez problema, nije njima hladno, samo im se zamrzne površina vode i zemlje od niskih temperatura pa ne mogu pronaći hranu“, rekao je Josip Vekić, voditelj Stručne nadzorne službe u Parku prirode Hutovo blato.
Radionice koje okupljaju naučnike iz regiona način su da se razmjene iskustva i isprobaju nove metode monitoringa. Kombinacija satelitskih snimaka i vještačke inteligencije omogućit će bolje praćenje hidroloških prilika.
„Konkretno u delti Neretve dolazi do problema usljed klimatskih promjena, ali ne samo klimatskih promjena nego i usljed ljudskog djelovanja. Em što se crpi puno slatke vode za poljoprivredu, em što se putem Gornjih i Donjih horizonata smanjuje donos slatke vode, time more sve više prodire u kopno i imamo problem zaslanjivanja“, upozorava je dr. sc. Neven Cukrov, naučni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Koliki je značaj Hutovog blata najbolje otkriva činjenica da se u njemu skladišti više ugljika nego u svim šumama u Bosni i Hercegovini zajedno.
