Odluka je donesena u utorak nakon što je 17 od 27 ministara vanjskih poslova EU-a podržalo inicijativu nizozemskog ministra Caspara Veldkampa, koju je predstavio ranije ovog mjeseca.
Većina ministara vanjskih poslova Europske unije podržala je nizozemski prijedlog o pokretanju revizije odnosa EU-a s Izraelom zbog izraelske ofenzive u Gazi i blokade humanitarne pomoći koja traje već više od dva mjeseca.
Odluka je donesena u utorak nakon što je 17 od 27 ministara vanjskih poslova EU-a podržalo inicijativu nizozemskog ministra Caspara Veldkampa, koju je predstavio ranije ovog mjeseca.
Time je Evropska komisija dobila zeleno svjetlo za službenu reviziju poštivanja ljudskih prava u okviru člana 2. Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, koji određuje temelje trgovinskih i diplomatskih odnosa između dvije strana.
"Jasno je iz današnjih rasprava da postoji snažna većina za reviziju člana 2. našeg Sporazuma o pridruživanju s Izraelom", rekla je u Bruxellesu šefica europske diplomacije Kaja Kallas.
"Pokrenut ćemo tu reviziju, a u međuvremenu je na Izraelu da omogući veći protok humanitarne pomoći", dodala je. Član 2. tog sporazuma izričito navodi da odnosi moraju biti "temeljeni na poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela", što predstavlja ključan element samog ugovora. EU je najveći trgovinski partner Izraela, a godišnja vrijednost trgovinske razmjene premašuje 45 milijardi eura.
Nizozemska prelomila, većina država podržala, Hrvatska protiv
Iako su Irska i Španjolska još prije 15 mjeseci poslale pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen sa zahtjevom za revizijom sporazuma, tada nisu dobile širu podršku.
Međutim, stvari su se promijenile nakon što je i Nizozemska, tradicionalno saveznica Izraela, izjavila da je izraelska humanitarna blokada Gaze u suprotnosti s međunarodnim humanitarnim pravom i da time krši član 2.
Prijedlog su javno podržale Belgija, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Na sastanku u utorak pridružile su im se i Danska, Estonija, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka, prema diplomatskim izvorima.
Austrija, iako poznata kao snažna zagovornica Izraela, nije se usprotivila. Štaviše, austrijska ministrica Beate Meinl-Reisinger potvrdila je u intervjuu za Ö1 da je Austrija podržala reviziju, ali ne i suspenziju sporazuma, istaknuvši važnost dijaloga.
Protiv revizije navodno su bile Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija i Litva, dok je Latvija ostala neutralna.
Skoro jednoglasna podrška sankcijama protiv naseljenika
Osim revizije sporazuma, 26 od 27 država članica podržalo je uvođenje dodatnih sankcija protiv izraelskih naseljenika koji su odgovorni za nasilje na Zapadnoj obali, no Mađarska je uložila veto.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard otišla je korak dalje i najavila da će se zalagati za sankcije protiv pojedinih izraelskih ministara.
Odluka o reviziji dolazi dan nakon što je i Velika Britanija obustavila trgovinske pregovore s Izraelom i pozvala izraelskog veleposlanika na razgovor zbog, kako su naveli, "nepodnošljive" ofanzive u Gazi. Čelnici Velike Britanije, Francuske i Kanade ranije su zaprijetili "konkretnim mjerama" ako Izrael ne prekine ofanzivu i ne omogući humanitarnu pomoć. EU je od početka rata u Gazi, koji je započeo napadima Hamasa 7. listopada 2023., bio duboko podijeljen oko izraelsko-palestinskog sukoba.
Bivši šef diplomacije EU-a Josep Borrell još u novembru je prvi put predložio moguću suspenziju odnosa s Izraelom, što je tada završilo zatvorenim sastankom između izraelskog ministra vanjskih poslova i njegovih kolega iz EU-a. Tada nije bilo volje za reviziju, jer je na snazi bio prekid vatre.
No, jedanaestosedmična blokada pomoći za Gazu očito je preokrenula mišljenje mnogih članica, pa je sada stvoren presedan za formalnu reviziju odnosa. "To što je Izrael pustio nekoliko kamiona pomoći je pozitivno, ali to je tek kap u moru", rekla je Kaja Kallas. "Pomoć mora teći odmah i u velikim količinama."
