NASA je izvorno planirala lansirati Artemis II početkom februara, ali je let odgođen za mart, ali za vrijeme testiranja pojavio se niz tehničkih problema, poput onih s opskrbom helijem, zbog čega je raketni sistem privremeno vraćen u zgradu za montažu.
NASA je u četvrtak oko 00:35 po evrpskom vremenu uspješno lansirala misiju Artemis II, prvi let s ljudskom posadom prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća, u sklopu koje su četiri astronauta poletjela iz Floride na desetodnevno putovanje oko Mjeseca.
Raketa Space Launch System (SLS) s kapsulom Orion poletjela je iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, s posadom od troje NASA-inih astronauta i jednog Kanađanina: Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen.
Komandant misije Reid Wiseman ubrzo je javio kontrolnom centru: 'Prekrasan pogled. Imamo prekrasan izlazak Mjeseca.'
Astronauti su prošli Karmanovu liniju, granicu između Zemljine atmosfere i svemira. Sada su u orbiti oko Zemlje. Historijska je to misija i jer prvi put na put oko Mjeseca lete i jedna žena (Koch), jedan Afroamerikanac (Glover) i jedan Kanađanin (Hansen, astronaut Kanadske svemirske agencije).
Vremenske prilike bile su idealne. Tokom završnih priprema za lansiranje misije Artemis II pojavili su se tehnički problemi, ali oni su uspješno otklonjeni.
Mediji su ranije obavijestili o poteškoćama sa sistemom za prekid leta na raketi Space Launch System, ključnim sigurnosnim mehanizmom koji u slučaju odstupanja putanje može uništiti raketu kako bi se spriječila šteta na Zemlji. Problem je identifikovan tokom testiranja neposredno prije lansiranja, a inženjeri su ga rješavali na nivou zemaljskih sistema, koristeći i dio opreme iz programa Space Shuttlea.
Zabilježena je i neuobičajeno povišena temperatura na jednoj bateriji istog sistema. Nakon dodatnih provjera NASA je utvrdila kako je riječ o grešci u instrumentaciji, a ne o stvarnom kvaru, te da taj problem neće utjecati na sigurnost misije. Uprkos početnim poteškoćama i produženom zadržavanju u završnoj fazi odbrojavanja, svi ključni sistemi su verifikovani, a lansiranje je na kraju odobreno i provedeno prema planu, prenosi tportal.hr.
Narančasto-bijela raketa SLS visoka je 98 metara, otprilike 10 metara niža od rakete Saturn V iz ere Apollo.
Predviđa se da će misija trajati otprilike 10 dana i označit će prvi let Artemisa s posadom. Misija će astronautima omogućiti da testiraju Orion u uslovima stvarnog svemira, uključujući ručno upravljanje i manevrisanje u orbiti, kao i izvođenje niza naučnih i tehničkih eksperimenata.
Artemis II predstavlja prvi ljudski let u sklopu programa Artemis, koji je pokrenut 2017. godine s ciljem uspostave dugoročne prisutnosti ljudi na Mjesecu i pripreme za buduće misije na Mars. Program nasljeđuje misije Apollo, čija je posljednja, Apollo 17, završila u decembru 1972., ostavljajući više od pola stoljeća praznine u ljudskim misijama na Mjesecu.
Astronauti će tokom misije orbitirati oko Mjeseca bez slijetanja, preletjeti njegovu dalju stranu i prikupiti podatke koji će pomoći u planiranju Artemis IV 2028. godine, prve misije s posadom koja će sletjeti na lunarni površinski pol - mjestu na kojemu dosad nije bio nijedan pripadnik ljudske vrste.. Povratak na Zemlju planiran je uz 'putanju slobodnog povratka', koristeći Mjesečevu gravitaciju za povratak bez dodatnog pogona, a završetak misije očekuje se nakon desetak dana u Tihom oceanu.
NASA je izvorno planirala lansirati Artemis II početkom februara, ali je let odgođen za mart, ali za vrijeme testiranja pojavio se niz tehničkih problema, poput onih s opskrbom helijem, zbog čega je raketni sistem privremeno vraćen u zgradu za montažu.
Artemis je nasljeđe inicijativa pokrenutih početkom 2000. kojima bi se nastavili američki svemirski letovi. Ta su nastojanja preživjela više predsjedničkih mandata sve dok aktuelni predsjednik Donald Trump nije i službeno uspostavio program u vrijeme prvog mandata u Bijeloj kući.
Za razliku od programa Apollo, američkog svemirskog programa u sklopu kojega je na Mjesec 1969. godine prvi put kročio čovjek, NASA ovaj put sarađuje i s privatnom industrijom i ostalim zemljama, posebno evropskim. To se odnosi na SpaceX i Blue Origin, konkurentske kompanije koje su osnovali milijarderi Elon Musk i Jeff Bezos, a zadužene su za razvoj lunarnih modula.
