Hezbolah je platio visoku cijenu zbog ulaska u rat s Izraelom 2. maja: Izrael je okupirao velika područja južnog Libana, raselio hiljade šiitskih muslimana i ubio nekoliko hiljada boraca, prema ranije neobjavljenim procjenama o gubicima te grupe.
Taj potez izazvao je i ozbiljne političke posljedice, piše Reuters. U Bejrutu je ojačala opozicija prema toj oružanoj grupi, za koju domaći protivnici smatraju da Liban izlaže stalnim ratovima s Izraelom. U aprilu je libanska vlada prvi put nakon nekoliko decenija održala direktne razgovore s Izraelom, čemu se Hezbolah snažno usprotivio. Ipak, više od desetak zvaničnika Hezbolaha reklo je Reutersu da to vide kao priliku da preokrenu pogoršanu situaciju svrstavanjem uz Teheran u njegovom ratu s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Grupa, koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, otvorila je vatru drugog dana sukoba koji je počeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. februara.
Kalkulacije grupe zasnivaju se na procjeni da bi njihovo učešće natjeralo da se Liban uključi u dnevni red američko-iranskih pregovora te da iranski pritisak može osigurati čvršće primirje od onog koje je stupilo na snagu u novembru 2024. godine nakon rata u Gazi, rekli su zvaničnici.
Hezbolah je teško pogođen posljednjim ratom, u kojem je ubijen njegov vođa Hasan Nasralah, zajedno s oko 5.000 boraca, dok je oslabljen i njegov dugogodišnji dominantni utjecaj na libansku državu.
Ponovo naoružan uz iransku pomoć, koristio je nove taktike i dronove, iznenadivši mnoge svojim sposobnostima nakon 15-mjesečnog primirja tokom kojeg je Hezbolah uzvraćao, čak i dok je Izrael nastavljao ubijati njegove pripadnike.
