Gradska biblioteka u Olovu pod svojim okriljem čuva iznimnu vrijednost za historiju i kulturu ljudi ovdašnjih prostora – Toru, najsvetiju knjigu Jevreja, koju je nacionalnim spomenikom – pokretno dobro proglasila 2018. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Riječ je o džepnom izdanju Tore štampanom 1886. godine u jednoj od najpoznatijih štamparija iz 19. stoljeća u Beču, štampariji Josepha Schlesingera. Štampana je tehnikom litografije koja se upotrebljavala do prve polovine 20. stoljeća.
U potpunosti je pisana hebrejskim pismom. Ne zna se ko je bio njen vlasnik, moguće da je pripadala nekome iz porodice Ozmo, jedne od rijetkih jevrejskih porodica u Olovu. Knjiga je pronađena u Gradskoj biblioteci u Olovu, ali ne postoji pisani trag o tome kako je ona dospjela tamo, prenosi Federalna.ba
Direktorica Gradske biblioteke Olovo Sanela Kaikčija ističe da Tora u Olovu predstavlja raritet, s obzirom na to da je veći dio starijih jevrejskih knjiga u Bosni i Hercegovini izgubljen u Drugom svjetskom ratu, dok je veliki dio toga sahranjen u genizu, po običaju sahranjivanja starih jevrejskih knjiga.
"Čuvamo je u našoj biblioteci iako danas u Olovu ne živi nijedna jevrejska porodica. Podsjećamo da su prije sedamdeset i više godina u Olovu živjele jevrejske porodice Ozmo, Levi…", navela je Kaikčija.
Autentičnost knjige izražena je kroz sačuvanost forme i dizajna te materijala i sadržaja. Posjeduje izraženu simboličku vrijednost, značajna je kao jedan od osnovnih predmeta svake jevrejske kuće, dok se u sinagogi upotrebljavala za praćenje teksta prilikom obrednog čitanja Tore.
Izdanje obuhvata svih pet Knjiga Mojsijevih. Štampana je u pet zasebnih tomova (Beršit, Šemot, Vajikra Bemidbar i Devarim) koji su zajedno povezani. Dimenzije su joj 130 x 90 mm, a povezana je kombinacijom kože i platna.
