Cijene na pumpama ne miruju. Dizel je u Federaciji probio psihološku granicu od tri i po marke, a u stopu ga prati i benzin.
Cijene energenata divljaju širom svijeta. Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. Očekivano, kreću i lančana poskupljenja. Prvi na udaru je gas. Energoinvest zatražio je poskupljenje gasa za drugi kvartal ove godine u iznosu od 4,59%. Cijena dizela na pumpama odavno prelazi 3,5 KM po litru, a građani, nemoćni, mogu samo izražavati zabrinutost.
Cijene na pumpama ne miruju. Dizel je u Federaciji probio psihološku granicu od tri i po marke, a u stopu ga prati i benzin. S druge strane, iz Energoinvesta stižu vijesti koje bi trebale, kažu nadležni, donekle smiriti korisnike gasa. Za drugi kvartal traži se poskupljenje od 4,6%, što je, prema njihovim tvrdnjama, minimum u odnosu na kretanja na svjetskim berzama.
Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta:
"U martu, koji je bio snažan i interesantan po pitanju rasta cijena, gdje je cijena gasa išla i preko 70-80%, mi smo zadržali cijenu iz januara. Za iduća tri mjeseca, iako cijene nafte rastu i 20-30%, a cijena nafte značajno utiče na obračun cijena gasa, mi smo dogovorili povećanje za samo 4,6% sa ruskim dobavljačem. To je dobra vijest za potrošače. Povećanje cijene, što nije dobro, ali povećanje od samo 4,6%."
Dok cijena gasa ostaje pod kontrolom, na benzinskim pumpama vlada drugačija slika. Entiteti primjenjuju različite modele. U Rs uskoro u praksi mjera povrata 10 feninga po litri, ali uz ličnu kartu, dok se u Federaciji i dalje oslanjaju na ograničene marže. Ipak, na terenu te mjere gube trku sa lančanim poskupljenjima koja su već počela.
Dugoročno rješenje energetske zavisnosti Federacija traži u novim izvorima. Južna plinska interkonekcija ponovo je u fokusu.
Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta:
"Glavna alternativa je Južna interkonekcija. Iz tog razloga i te posljednje odluke koje su donesene na Vladi ići će ubrzano u Parlamentu i, kad je u pitanju američki investitor, i s njim smo imali intenzivne razgovore. On je prihvatio i želi da radi sa Energoinvestom kao dobavljačem. To je bitno i za kompaniju, ali i za Federaciju iz razloga što upravo nas stavlja u primarni položaj da obezbijedimo najbolje uvjete kako za investitora, tako i za građane i za privredu."
Iako cijene na globalnom tržištu izazivaju potrese, stručnjaci smatraju da najavljena nova cijena plina neće pokrenuti novi talas inflacije. S obzirom na mali broj korisnika ovog energenta u privredi, fokus ostaje na nafti, čija cijena od oko 109 dolara po barelu ostaje veća prijetnja za domaće tržište.
Igor Gavran - ekonomista:
"Rast cijene plina svakako će se negativno odraziti na troškove građana i privrede, potrošača plina po jedinici plina koju troše. Međutim, s obzirom na to da ovo poskupljenje dolazi na kraju grijne sezone, realno je da će većina potrošača plaćati plin manje nego prethodnih mjeseci, bez obzira na višu cijenu, jer će potrošnja biti niža. Većina privrednih subjekata u BiH plin koristi tek kao sporedni energent, odnosno za potrebe grijanja, dok ga kao osnovni energent, čiji troškovi se direktno i značajno odražavaju na troškove proizvodnje, koristi tek mali broj subjekata. Zbog toga ovo poskupljenje ne bi trebalo imati značajnije i direktne efekte na troškove poslovanja, pa samim tim ni na cijene."
Bosna i Hercegovina ostaje zavisna od vanjskih faktora, a svaka nova promjena na svjetskim berzama uvijek se odražava na novčanike građana u manjoj ili većoj mjeri.
