On ističe da je pitanje investiranja na ovaj način, u smislu neslaganja s modelom na koji to radi Evropska unija, naravno ostaje otvoreno.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto komentarisao je stanje sa aerodromima u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pitanja vezana za Južnu plinsku interkonekciju i zaključivanje ugovora s Republikom Hrvatskom.
"Kada govorimo o aerodromima, uvijek moram podcrtati da država Bosna i Hercegovina ne upravlja aerodromima. Država BiH omogućava zakonodavni okvir za ono što se zove sektor zrakoplovstva i također vrste infrastrukture kakva aerodromi jesu. U BiH postoje četiri aerodroma i svi nivoi vlasti učestvuju u njihovom vlasništvu i upravljanju. Vi ste konkretno pitali za Sarajevski aerodrom, koji je u potpunom vlasništvu Vlade Federacije BiH i Vlada Federacije BiH upravlja aerodromom, donosi strateške odluke, dok je menadžment zadužen za svakodnevno upravljanje. Ono što mogu reći, pitali ste pogotovo dvije stvari: jedno je rast, ja bih rekao rast broja putnika, vjerovatno ste na to mislili. Sarajevski aerodrom ruši rekorde", kazao je Forto.
Navodi da je jedna od stvari koja je doprinijela tome jeste i politika, prije svega Vlade Kantona Sarajevo, koja je u prethodnih par godina milionske iznose obezbijedila za poticaje aerodromu za otvaranje novih linija.
"Mislim da je to odličan potez. Federalna vlada je ispratila taj potez dodatnim poticajima za sve aerodrome koji su u Federaciji BiH, a to su Sarajevo, Mostar i Tuzla. Mislim da je to pravi način za razvoj aerodroma ako govorimo o broju putnika", kazao je Forto.
Naveo je da postoji jedan izazov, a to je ko upravlja aerodromom i šta je potencijalnim investitorima koji bi možda upravljali bilo kojim od aerodroma.
"Sarajevski aerodrom, da bi ispratio rast koji se trenutno dešava i kako bi ostvario puni potencijal onoga što Sarajevo može pružiti u tom sektoru, mora uraditi nekoliko stvari. Konkretno, mora produžiti svoju pistu, mora otvoriti još jedan terminal, možda manji od postojećeg, ali nedostaje još jedan terminal, mora postaviti dodatnu infrastrukturu za teretni kargo prijevoz. Sve ovo, po nekim procjenama, košta između 350 i 400 miliona maraka. Sada se postavlja pitanje: da li će taj iznos Vlada Federacije uzeti kroz neki kredit i uložiti u aerodrom kako bi se on mogao razvijati ili će Vlada Federacije dodijeliti upravljanje nekom investitoru koji će sam osigurati taj novac i vratiti svoju investiciju kroz period od 15, 20 ili 25 godina, a pritom još plaćati Vladi Federacije naknadu za korištenje aerodroma u smislu koncesije. Dakle, ponavljam, koncesija nije prodaja aerodroma; koncesija je davanje nekome na upravljanje nečega što je ključno i što uvijek možete vratiti kada poželite. Ja sam u proteklom periodu možda bio jedan od rijetkih na političkoj sceni koji je zagovarao da se aerodromi ne ustupaju koncesionarima po svaku cijenu, nego da donesemo pravu odluku, napravimo kvalitetnu analizu i vidimo šta je bolje", kazao je Forto.
On je naveo da je jako bitno da se napravi analiza i donese odluka šta je bolje za BiH.
"Moje mišljenje je da je za BiH najbolje da sva četiri aerodroma ruše rekorde u broju putnika, jer to ne samo da otvara građanima BiH cijelu Evropu i svijet, omogućavajući im jeftinija putovanja, nego i biznisima, a naravno poticaj za turizam je ključan da ljudi iz Evrope i svijeta dođu, vide BiH i vrate se, a onda možda i ulažu u nju. Mi zasad imamo jedan zamah, nadam se da će se on nastaviti, a vlasnici, koji uključuju Vladu Federacije, Grad Mostar, Republiku Srpsku, Grad Banju Luku i Tuzlanski kanton, imaju svoje aerodrome. Njihove su strateške odluke kako će dalje razvijati ovaj sektor", kazao je Forto.
"U ovom trenutku se vode razgovori vezani za konačni tekst međudržavnog ugovora između BiH i Hrvatske. Ovaj tekst mora biti usaglašen, odnosno usvojen, vjerovatno na telefonskoj sjednici koja bi mogla biti uskoro. Nakon toga proces ide dalje - taj dokument ide u Predsjedništvo. Nakon Predsjedništva očekuje se obavezna ratifikacija u oba doma državnog parlamenta. Postoji želja da se to uradi što prije. Čini mi se da postoji politički konsenzus, što je rijetkost, da se to što prije i realizuje", kazao je Forto.
On ističe da je pitanje investiranja na ovaj način, u smislu neslaganja s modelom na koji to radi Evropska unija, naravno ostaje otvoreno.
"BiH, nažalost, nije pristupila Evropskoj uniji niti to čini nekom dinamikom koja bi značila skoro pristupanje. To je, nažalost, činjenica. Ako sam i o čemu govorio otkako sam imenovan u Vijeće ministara, to je užasna sporost BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji, prije svega zbog blokada koje dolaze iz politike jedne od koalicija koja učestvuje na državnom nivou, a koju predvodi SNSD. Ono što mogu reći jeste da, iako možda ovaj model nije idealan, Južna interkonekcija i plinska infrastruktura su potrebni BiH. Diverzifikacija izvora energije je nešto što je svakoj državi potrebno. Mi smo trenutno ovisni samo o jednom izvoru. Ako uvedemo druge izvore, ta infrastruktura, bez obzira na trenutnu političku situaciju i političke komentare, lokalne ili međunarodne, stajaće 50 do 100 godina i BiH će je moći koristiti. Niko ne može predvidjeti šta će biti za 50 ili 100 godina, ali ta infrastruktura nam je potrebna", kazao je Forto.
Navodi da se dugo čekalo da se postigne politički konsenzus i da to uradi američki investitor, jer su tada svi rekli "u redu".
"Kada je to trebala raditi domaća kompanija, nisu svi bili za i postojale su mogućnosti blokade", istakao je Forto.
Poručuje da je interes SAD-a na Zapadnom Balkanu plinska infrastruktura i da je to naglašeno svim političarima koji su išli u SAD, a da je "zadatak Bosne i Hercegovine da svoje interese preklope s drugim".
"Interes Bosne i Hercegovine je plinska infrastruktura, ako to nismo mogli uraditi sa EU ili sami, što bi bilo idealno, možemo to onda uraditi s nekim drugim ko ima isti taj interes", zaključio je Forto.
