Do kraja ovog vijeka, evropski kontinent bit će sve izloženiji razornim poplavama, praćenim snažnim vjetrovima i ekstremnim temperaturama, zaključak je studije grupe naučnika.
Ona je objavljena 30. juna, ali je u žižu javnosti došla tek nakon katastrofalnog nevremena koje je u Njemačkoj i Belgiji odnijelo više od 200 života.
Grupa naučnika okupljenih u Američku geofizičku uniju (AGU), instituciju koja prati i proučava promjene izazvane globalnim zatopljavanjem, objavila je svoje istraživanje vremenskih prilika u Evropi.
Oni su pratili promjene vremena na Starom kontinentu i došli do zaključka da se od 2000. godine naovamo već za sedam puta povećala opasnost od nepogoda i prirodnih katastrofa.
Najavljuju da će se do 2100. godine udvostručiti u kontinentalnom dijelu Evrope.
Na mapama koje su objavili najavljuje se i da će Mediteranski pojas, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, biti sve izloženiji nepogodama. Prema tim kartama, posebno je ugroženo područje Hercegovine, ali i Dalmacije u Hrvatskoj, obala Crne Gore, cijela Albanija...
U odnosu na početak ovog milenijuma, do kraja ovog stoljeća nepogode u našem dijelu Evrope bit će 11 puta češće!
Prateći promjene vremena, oni su razvili i novu metodologiju istraživanja.
Najavljuje se da će ljetnji period biti ekstreman. Temperature će obarati ranije rekorde, pa će naglo padati.
To će dovoditi do iznenadnih i jakih kiša, često praćenih gradom, ali i olujnog vjetra.
Naučnici upozoravaju da će dolaziti do "iskaljivanja bijesa neba" na ograničenim područjima.











