"Pazite, nije vlada ovog entiteta institucija koja ne zna šta je ona u stanju, šta može i kakve inicijative može pokrenuti."
SDP i SDA, kao dvije najveće probosanske stranke, snose najveću odgovornost da Bošnjaci i probosanci budu što bolje politički predstavljeni u institucijama entiteta Rs, kazao je za N1 potpredsjednik Rs-a, Ćamil Duraković.
Pokušaj pravnog osporavanja zabrane negiranja genocida nije samo napad na istinu, već i test za pravosuđe. Ako institucije Rs-a donesu akt koji de facto suspenduje Inzkov zakon, hoćete li možda pozvati na bojkot tih institucija ili na neki drugi način reagovati?
Pazite, nije vlada ovog entiteta institucija koja ne zna šta je ona u stanju, šta može i kakve inicijative može pokrenuti. Dakle, oni mogu pokrenuti inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine procedurom kako je to Ustavom i zakonima regulisano i tako je to nekako možda i prihvaćeno u javnosti, da će oni pokrenuti inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona. Međutim, nije to inicijativa koju su oni najavili, ona je više populistička i politikantska, dnevno politička inicijativa u kojoj se pokušava entitet predstaviti nekom državom u kojoj će oni donijeti svoju regulativu, u kojoj će biti odobreno negiranje genocida i to je ono što zabrinjava i to postaje političko stajalište. Dakle, mi znamo da entitet nije nadležan za takve stvari, mi znamo da entiteti ne mogu mijenjati državne zakone, znamo kako se oni mijenjaju, ali ovaj politički narativ koji oni plasiraju postaje da je negiranje genocida ustvari političko stajalište i to je problem s kojim se mi susrećemo ne samo u skorije vrijeme, nego godinama unazad. Iz tog razloga sam ja nekako vikao na sve ovo, jer bojim se da vremenom, kako građani, tako i politike koje su podalje od Banja Luke, evo rekao bih, navikavaju na to političko stajalište gdje svako malo se nešto polemiše o negiranju genocida i tako dalje, šta više o negiranju sada i kada je to zakonom kažnjivo i definisano. Međutim, mi već imamo presude, imamo konačne presude za one koji su negirali. Mi isto dobro znamo kako je Milorad Dodik prošao kada su donešeni zakoni unutar entitetskog parlamenta koji su pobijali državne zakone ili su ih isključivali. Znali smo da je isti taj parlament morao povlačiti te zakone, tako da oni to znaju, ali nekako zauzimaju tu neku poziciju početnu u kojoj se i dalje, nažalost, zbog politike i svega toga vrijeđa dostojanstvo žrtava, prije svega Bošnjaka, pa i Hrvata, ako hoćete, u jednom dijelu koji žive na tom prostoru i uporedo se ponovo negiraju i presude međunarodnih sudova i sve ono što polemišemo godinama unazad. To je razlog zašto sam ja rekao mi ćemo prompt djelovati, ne bojkotovati. Dakle, mi imamo mehanizme u ovoj državi, država je to pokazala, da Ustavni sud Bosne i Hercegovine je taj koji daje konačan sud o nečemu ili bilo kakvom zakonu, odluci, inicijativi koju entitetski parlament može eventualno donijeti i vlada primjenjivati, tako da mi ćemo iskoristiti pravne mehanizme države, a u ovom slučaju Ustavnog suda i odmah bismo se obratili Ustavnom sudu ukoliko bi to preraslo iz te retoričke inicijative. Ja se nadam da je to samo pokušaj i da od toga neće biti ništa.
Upozoravate na dodatno slabljenje pozicije Bošnjaka? Predizborna kampanja je već uveliko počela, ali još uvijek nemamo konsolidovane te probosanske snage u Rs. Koja je vaša poruka strankama, odnosno liderima ovih koji bi trebali voditi ovaj proces?
Koliko god oni mene uvažavali ili ne uvažavali, ja imam dobar odnose sa svima. U četvrtoj godini mandata, kao neko ko je izabran na ovu poziciju legitimnim glasom Bošnjaka koji žive na tom prostoru, neko ko je nezavisni politički aktivista, nisam stvarao neprijatelje niti sam grubo bilo koga vrijeđao u svemu ovome. I kao nezavisan politički aktivista se tako i ophodim. Ali u ovom slučaju sam od početka rekao da svako onaj, svaka politička stranka koja ne bude sudjelovala u zajedničkom političkom nastupu, za mene je izdajnička stranka.
Ko je kriv što se to još uvijek nije desilo?
Pa krive su političke stranke. Dakle, mi smo već 30 i nešto godina od rata borimo se politički na tom dijelu države gdje je je sve manje i manje, da budem iskren, i manje je onih koji su mislili i vjerovali da će država egzistirati na cijelom njenom teritoriju. Mi smo s tim uvjerenjem i vratili se na svoju očevinu, na svoja ognjišta, misleći da ćemo imati podršku ukoliko pričamo istinu. A danas je istina postala, da kažem, politička retorika radikalnih dimenzija, u kojoj kada govorite istinu vi postajete radikalan političar. I ja kada kažem da je broj Bošnjaka koji se nalazi u biračkom spisku toliko smanjen da ukoliko ne bude zajedničkog nastupa, da ćemo izgubiti i ono što nam je ustavom minimalno zagarantovano - to su četiri pozicije u Narodnoj skupštini. I Vijeće naroda, jer to ide po automatizmu. Evo, ja ću sada pokušati obrazložiti. Prvi problem i suštinski je najveći politički problem, sada posebno govorim o dvije najveće probosanske političke stranke, to su SDP i SDA, dakle, to su stranke koje imaju nekakav legitimitet na prostoru entiteta Rs. Nose najveću odgovornost iz razloga što ukoliko ne budu nastupale zajedno na listi za Predstavnički dom, odnosno Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izgubit ćemo jedan jedini mandat koji smo ikada kao Bošnjaci imali ili probosanci. Ne mora to primarno biti Bošnjak, što narušava i taj jedini glas za državu sa ovog dijela države.
Uputili ste Narodnoj skupštini Rs-a inicijativu za donošenje zakona o posebnim mjerama za obezbjeđenje proporcionalne i garantovane minimalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u skupštinama općina i gradova u Rs-u. Predlažete da se isti zakon donese i u FBiH. Zašto je to važno?
Zato što postoje lokalne zajednice, ja sam tačno pobrojao o kojima je riječ sada, matematički vam ne mogu to sve ponoviti, ali sam pobrojao kada je riječ o procentu od 1 do 10% u lokalnim zajednicama da treba uvesti obavezu da neko iz tih manjinskih zajednica, nazovimo ih, kako u entitetu Rs, tako i u entitetu Federacija, i zato sam ih pozvao da imaju svoje predstavnike u lokalnim skupštinama. Zašto? Jer bi to bi bila jedna korektna poruka da se da glas onima koji žive na prostoru tih lokalnih zajednica, a nemaju ga na ovaj način ili nemaju apsolutno svojih predstavnika u lokalnim zajednicama, i na taj način bi dali neku garanciju političke i odgovornosti i političkog mehanizma da se brane interesi tih manjinskih zajednica. Mislim da je to jedna korektna inicijativa, ona nije usmjerena ni protiv koga, jer zašto ne bismo u nekim lokalnim zajednicama, to ne bi činilo većinu, ali bi imali svoj glas. I ja sam to uputio misleći da bi to trebalo dobiti određenu podršku, a time sam i pozvao i one u Federaciji, donosioce zakona, da ustupe takvo pravo i Srbima i ostalim u lokalnim zajednicama gdje egzistiraju, postoje, žive, ali nemaju svoje predstavnike, recimo u lokalnim vijećima, kao što u entitetu Rs nemaju u lokalnim skupštinama. Ja sam tačno pobrojao koliko bi Hrvati imali u određenim lokalnim zajednicama, koliko Bošnjaci, a treba uraditi analizu i na dijelu entiteta Federacije i vidjeti gdje bi Srbima to dalo također njihov legitiman glas da mogu da se obraćaju sa zahtjevima njihovih zajednica.
