Političari su odgovarali na dilemu može li, bez jasnog zakonodavnog okvira, doći do zloupotreba i ugrožavanja zaštite podataka, dok se od građana tražio stav o tome koriste li alate umjetne inteligencije i smatraju li da je njihovu upotrebu potrebno dodatno regulirati.
Upotreba umjetne inteligencije sve snažnije utiče na društvo, od tržišta rada i obrazovanja do pristupa javnim uslugama.
Koriste je poslodavci, radnici, studenti, ali i građani u svakodnevnim digitalnim interakcijama, zbog čega se sve češće otvaraju pitanja sigurnosti ličnih podataka i mogućih zloupotreba.
Upravo to bila je tema ovosedmične ankete među političarima i građanima, s fokusom na ključno pitanje, ima li Bosna i Hercegovina kapaciteta da zakonski uredi korištenje umjetne inteligencije, koja je već postala dio svakodnevice, posebno među mlađom populacijom, ali i u radu institucija.
Političari su odgovarali na dilemu može li, bez jasnog zakonodavnog okvira, doći do zloupotreba i ugrožavanja zaštite podataka, dok se od građana tražio stav o tome koriste li alate umjetne inteligencije i smatraju li da je njihovu upotrebu potrebno dodatno regulirati.
Sagovornici u anketi bili su Damir Mašić, Ermina Salkičević Dizdarević, Ćamil Duraković i Vibor Handžić, koji su iznijeli različite poglede na spremnost institucija da odgovore na izazove koje donosi ubrzani razvoj tehnologije.
I dok umjetna inteligencija donosi brojne prednosti i olakšava svakodnevni život, sve je izraženija potreba za jasnim pravilima kako bi se spriječile moguće zloupotrebe i osigurala zaštita građana u digitalnom okruženju, piše BHRT.
