'Tokom glasanja bilo je jasno da je nagrada namještena'.
Malo koji događaj ili proces u posljednje vrijeme u Crnoj Gori prođe bez kontroverzi pa tako nije ni mogla ni dodjela Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. Ove godine nagrada je pripala Bećiru Vukoviću za knjigu Kuće beskućnika i grafičaru Velju Stanišiću. Treći dobitnik, gitarista svjetskog renomea, Miloš Karadaglić zahvalio se žiriju i kazao da "u okolnostima na koje nije mogao uticati, ovo izuzetno priznanje ne može da primi".
Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se u oblastima kulturno-umjetničkog stvaralaštva, nauke, privrede, sporta i drugih djelatnosti a povodom Dana državnosti Crne Gore 13. jula. Tog datuma 1878., država je na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna a istog dana 1941. godine počeo je opštenarodni ustanak protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, koji je organizovala Komunistička partija Crne Gore.
Kontroverze oko Trinaestojulske nagrade
Nagrada je ove godine otišla, između ostalih, u ruke književnika Vukovića koji je poznat po negiranju crnogorske nacije i države. Tako je svojevremeno kazao da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina" a da je današnja Crna Gora "ironija historije". On odgovara da je Trinaestojulska nagrada za vrijeme bivše vlasti Demokratske partije socijalista pripadala privilegovanima a da je sada "oslobođena" i da je mogu dobiti neki drugi ljudi, koji se deklarišu da su Srbi i srpski pisci.
No to nije jedini problem jer pravnici upozoravaju da su propisi prekršeni pošto su tri nagrade dodijeljene u samoj jednoj kategoriji "kulturno-umjetničko stvaralaštvo" a po zakonu, treba da budu u tri različite kategorije.
Reditelj i član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Danilo Marunović za DW kaže da je, ne znajući ni ko su kandidati, na prvoj od tri sjednice žirija pokrenuo ovo pitanje i pitao "je li na pomolu skandal oko dodjele državne nagrade jer se krši zakon". Dodaje da je tokom glasanja bilo jasno da je nagrada namještena.
“U moru briljantnih kandidata, sa globalnim rezultatima, neko insistira, gle čuda, sasvim slučajno, da nagrada pripadne jednoj ideološkoj opciji koja je pod kontrolom crkve i aktuelne vlasti u Srbiji i Crnoj Gori i bez ikakvog argumenta zastupa dva kandidata (Vukovića i Stanišića), koja ni po čemu nisu isplivali kao favoriti. Jasno je onda da je ta nagrada projektovana u smislu ko će je dobiti “, pojašnjava Marunović.
Nagrađena knjiga – falsifikat?
Treći i možda najveći problem je to što nagrađena Vukovićeva knjiga Kuće beskućnika nije zavedena u kataloškim evidencijama u Crnoj Gori, niti je ima u bibliotekama. Iako je Vuković izjavio da je knjigu izdao 2024. godine u Srbiji, poslije uvida crnogorskih medija u srpski bibliotekarski sistem COBISS, tamo ove knjige nije bilo sve do 4. jula ove godine, a od tog datuma se navodi "da je u štampi".
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragan Koprivica u emisiju Načisto na Televiziji Vijesti donio je knjigu Vukovića u kojoj se CIP (kataloški zapis u publikaciji) te ime izdavača i bibliotekarski broj, ne podudaraju sa onom knjigom koja je predstavljena članovima žirija i koja je dobila nagradu. Direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" na Cetinju Dragica Lompar traži reakciju Ministarstva kulture i medija jer je, tvrdi, prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti. Zbog svega je, uoči dodjele nagrade, 8. jula, organizovan protest tokom kog je došlo do sukoba policije i demonstranata a Marunović, koji ga je predvodio, najavljuje da će se protesti nastaviti.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je "i ove godine najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe" kao i da je "obezvrijeđen zančaj nagrade, kako u očima javnosti, tako i za one koji su je istinski zaslužili".
Naučno otkriće bez nagrade
U trci za Trinaestojulsku nagradu bilo je ukupno 36 prijedloga a među nominovanima je bila i Snežana Dragićević koja je, zajedno sa Snežanom Vuksanović, nedavno otkrila novu biljku u Crnoj Gori koja je nazvana Petrolamium crnojevići.
Ona se slaže da smo ove godine, prilikom dodjele nagrade, svjedočili očiglednom i teškom kršenju principa.
"Procedura je zanemarena, kriterijumi su relativizovani, a zakon, koji bi trebalo da bude temelj svake odluke ovog značaja, je grubo prekršen. Ako se takva praksa normalizuje, gubimo ne samo kredibilitet nagrade, već i povjerenje javnosti u institucije", kaže Dragićević za DW i dodaje da "ako se ne insistira na dosljednom poštovanju zakona i propisanih procedura – bilo da se radi o izboru dobitnika najviše državne nagrade ili o bilo kom drugom javnom poslu – dolazimo upravo u situaciju u kojoj se sada nalazimo: u ambis sumnje, netransparentnosti i obesmišljavanja svega iza čega bi Trinaestojulska nagrada trebalo da stoji".
Dragićević smatra da je poslata poražavajuća poruka svim naučnicima a posebno mladima.
"Umjesto da afirmišemo znanje, posvećenost, rezultate i etiku, šalje se signal da kriterijumi ne važe za sve jednako, da se uspjeh ne mjeri doprinosom, već pripadnošću, konekcijama ili trenutnim interesima. To nije poruka koju jedno društvo koje teži napretku smije da pošalje. Nauka ne trpi improvizaciju, ni površnost, ni političku trgovinu. Mlade ljude treba podsticati da vjeruju u sistem, da vrijedi ulagati trud, da znanje ima smisla i da će biti prepoznato – ne zbog dnevnih potreba, već zbog objektivnog doprinosa koji neko daje svojoj struci, zajednici i svijetu", kaže Dragićević i zaključuje da je izuzetno važno da se insistira na vraćanju digniteta institucijama i nagradama, kroz dosljedno poštovanje zakona, jasnih kriterijuma i transparentnosti.
"Samo tako možemo sačuvati nadu i vjeru onih koji dolaze i koji ne traže privilegije već šansu da doprinesu. A takvih – uprkos svemu – još ima. I zbog njih ne smijemo ćutati".
