Kajganić je naveo i da Tužilaštvo poduzima dodatne mjere kako bi spriječilo curenje informacija iz istraga, jer su se u pojedinim slučajevima osumnjičeni uspjeli skloniti iz zemlje prije hapšenja ili podizanja optužnice.
Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić izjavio je da procesuiranje ratnih zločina ostaje jedan od ključnih prioriteta ove institucije, ali je upozorio da nedovoljna saradnja među državama regiona otežava vođenje i završetak tih postupaka.
Na konferenciji za novinare predstavio je godišnji izvještaj o radu Tužilaštva za 2025. godinu. Tom prilikom podsjetio je da je od osnivanja Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine do danas osuđeno ukupno 585 osoba.
Trenutno je pred Sudom BiH u toku 51 postupak protiv 234 optužene osobe za ratne zločine. Istovremeno, pred prizivnim odjelom suda vodi se drugostepeni postupak protiv 11 optuženih.
Pedeset optuženih za ratne zločine nedostupno
Kajganić je naglasio da je čak 50 osoba optuženih za ratne zločine nedostupno pravosudnim organima Bosne i Hercegovine jer se nalaze u drugim državama regiona, gdje koriste dvojno državljanstvo kako bi izbjegli izručenje.
Dodao je da se kroz komunikaciju sa državama regiona i uz podršku Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pokušava unaprijediti saradnja, ali bez značajnijih rezultata.
Prema njegovim riječima, na početak suđenja pred Sudom BiH trenutno čeka 245 osoba protiv kojih su podignute optužnice za ratne zločine. Problem predstavlja i činjenica da su mnogi optuženi i svjedoci u poodmakloj životnoj dobi, a nakon više od tri decenije od počinjenja zločina često je teško prikupiti sve potrebne dokaze.
Curenje informacija
Kajganić je naveo i da Tužilaštvo poduzima dodatne mjere kako bi spriječilo curenje informacija iz istraga, jer su se u pojedinim slučajevima osumnjičeni uspjeli skloniti iz zemlje prije hapšenja ili podizanja optužnice.
Kao primjer naveo je slučaj bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića, koji je u julu 2024. godine, neposredno prije planiranog hapšenja zbog sumnje na korupciju, napustio Bosnu i Hercegovinu i otišao u Hrvatsku, gdje se i dalje nalazi.
Organizovani kriminal
Govoreći o borbi protiv organizovanog kriminala, Kajganić je istakao da je u predmetima povezanim sa dešifriranim aplikacijama Sky ECC i ANOM podignuto 20 optužnica protiv 105 osoba, među kojima su i pripadnici različitih policijskih agencija. U tim predmetima predloženo je i oduzimanje nezakonito stečene imovine vrijedne gotovo 15 miliona eura.
Također je naveo da su 34 osobe optužene za pranje novca u skladu s preporukama MONEYVAL, dok je podignuto i 15 optužnica protiv 24 osobe zbog korupcije. Među najznačajnijim su predmeti protiv bivšeg predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Osmana Mehmedagića, te Jelene Majstorović iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Strana ratišta
Kajganić je potvrdio i da Tužilaštvo BiH istražuje sumnje na učešće državljana Bosne i Hercegovine u ratovima u inostranstvu. Trenutno je na snazi 30 potjernica za osobama iz BiH koje su ratovale u Sirija, dok je otvoreno 15 predmeta protiv osoba koje su učestvovale u sukobima na području Ukrajina.
- Sve te osobe za nas su sigurnosno interesantne i čim postanu dostupne, protiv njih će biti poduzete zakonom predviđene mjere - poručio je Kajganić.
