Naime, tokom intenzivnih pokušaja imenovanja glavnog pregovarača, nezvanično smo saznali da će Brisel prihvatiti svaku odluku o imenovanju glavnog pregovarača o kojoj se dogovore zvaničnici u BiH, bez obzira na to kakav zakonodavni okvir bi koristili.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine (BiH) Davor Bunoza je na svom X-u pisao o odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine vezano za imenovanje glavnog pregovarača, a rijetka objava na engleskom jeziku ukazuje na to da se obraća stranim akterima.
Prije nekoliko mjeseci fokus rada političara u BiH bilo je imenovanje glavnog pregovarača s obzirom na to da je riječ o uslovu koji BiH mora ispuniti kako bi otvorila pregovore s Evropskom unijom. To je Vijeće ministara pokušalo uraditi na nivou izvršne vlasti, ali su zastupnici uradili isto u Predstavničkom domu BiH. Odluka Predstavničkog doma je oborena na Ustavnom sudu BiH, a osim toga, Predsjedništvo BiH se također bunilo, navodeći da je vanjska politika u njihovoj nadležnosti.
"Zašto jednostavno kad može komplikovano?" naslov je objave u kojem Bunoza iznosi mišljenje da odluka Ustavnog suda BiH bespotrebno komplikuje proces imenovanja glavnog pregovarača u dijelu naredbe Parlamentarnoj skupštini BiH da stvori zakonodavni okvir za njegovo imenovanje.
Bunoza, naime, smatra da se sve zakonski može završiti u Vijeću ministara BiH, a rijetka objava na engleskom jeziku ukazuje na to da se ministar pravde zapravo obraća međunarodnoj zajednici, odnosno Briselu, koji je relevantan da prihvati ili odbije odluku o pregovaraču BiH s EU.
Naime, tokom intenzivnih pokušaja imenovanja glavnog pregovarača, nezvanično smo saznali da će Brisel prihvatiti svaku odluku o imenovanju glavnog pregovarača o kojoj se dogovore zvaničnici u BiH, bez obzira na to kakav zakonodavni okvir bi koristili.
Svjestan toga, Bunoza očigledno pokušava utjecati na Brisel da prihvati odluku koju bi samostalno donijelo Vijeće ministara BiH jer je to, kako on kaže, najjednostavniji način. No, pitanje je i da li bi to bilo u skladu sa zakonom, pogotovo nakon što je Ustavni sud BiH naredio Parlamentarnoj skupštini da prvo donese zakonodavni okvir za imenovanje glavnog pregovarača te je velika vjerovatnoća da bi odluka Vijeća ministara također završila na Ustavnom sudu BiH.
"Zahtjev Evropske unije prema BiH nije donošenje zakonodavnih akata o glavnom pregovaraču, već donošenje odluke o glavnom pregovaraču. U složenoj državi kao što je BiH dodatno se usložnjava nešto što je, u suštini, jednostavno riješiti i što je već trebalo biti riješeno, odnosno da Vijeće ministara ovo pitanje regulira odlukom, kao što su to činila nadležna izvršna tijela u drugim državama koje imaju ili su imale otvorene pregovore s Evropskom unijom, bez prethodnog donošenja posebnih zakonskih akata u vezi s glavnim pregovaračem. Jasno je da pregovarački proces s Evropskom unijom predstavlja tehničko-operativni postupak koji vodi izvršna vlast - Vijeće ministara i nadležne institucije", napisao je Bunoza.
No, treba naglasiti i to da je odluku o imenovanju glavnog pregovarača s EU u državama koje žele pristupiti Uniji često donosila i zakonodavna vlast, a ne isključivo izvršna.
BiH je već u izbornoj godini, a koraci ka ispunjavanju uvjeta za otvaranje poglavlja, odnosno klastera o pristupanju Evropskoj uniji su usporeni. Kako se izbori budu primicali sve će se manje moći uraditi na terenu, a ako aktuelna vlast ne pomjeri stvari s mrtve tačke, to će biti neuspjeh vlasti pa se u tom kontekstu treba posmatrati i ovakvo tumačenje ministra Bunoze.
