Grupa zastupnika njemačkog parlamenta - Bundestaga - dr. Irene Mihalic, Helge Limburg, dr. Konstantin von Notz, Boris Mijatović, Deborah Düring, Lukas Benner, Marcel Emmerich, Schahina Gambir, Lamya Kaddor, Marlene Schönberger i zastupnička grupa Savez 90/Zeleni postavila je pitanje o "Sarajevo safariju"
Oni hoće da znaju šta o tome zna njihova savezna vlada te kakve informacije ima o umiješanosti privatnih osoba u ubistva snajperima tokom opsade Sarajeva
Kako se navodi u zajedničkom podnesku, tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1996., prema istraživanju, između ostalih, italijanskog novinara Ezia Gavazzenija i slovenskog dokumentarista Mirana Zupaniča, bogati muškarci iz raznih evropskih zemalja putovali su u Sarajevo preko Beograda i plaćali velike svote novca kako bi pucali na civile, sa položaja vojske bosanskih Srba i zajedno sa njima.
"Tokom 1425 dana duge opsade Sarajeva, u kojoj su snajperisti, između ostalog, pucali na civile u gradu s okolnih brda, ubijeno je 11.000 bespomoćnih civila, a 56.000 ih je ranjeno, neki teško. Koliko njih su ubili privatno unajmljeni snajperisti, takozvani "snajperski turisti", još uvijek nije poznato. Gavazzenijeva knjiga, između ostalog, izvještava da su čahure različitih boja donošene kući kao trofeji, ovisno o dobi i spolu žrtava. Cijena za uglavnom šestosatnu potragu navodno je bila slojevita ovisno o ubijenoj žrtvi; za djecu i trudnice naplaćivane su maksimalne cijene (www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/sachbuch/ezio-gavazzenis-buch- ueber-die-mens chensafaris-von-sarajevo-110855687.html).
Zbog opsade grada, stanovnici su često morali pješačiti kilometrima do vode. Glavna ulica Sarajeva postala je poznata kao "Aleja snajpera". Civili koji su pokušavali preživjeti u gradu postajali su žrtve snajpera. Više od 44 mjeseca, zračni prijevoz iz zemalja NATO-a, uključujući Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, SAD i Kanadu, dostavljao je pomoć gradu.
Do sada su medijska izvještaji identificirali 230 privilegiranih, uglavnom zapadnoevropskih, navodnih "vikend snajperista", prvenstveno Italijana, Francuza, Belgijanaca, Švicaraca i Austrijanaca. Prema izvješćima štampi, umiješani su bili i Nijemci (https://rp-online.de/politik/ausland/wer- waren-die-sniper-touristen-in-sarajevo_aid-139310523). Kao rezultat tih istraga, u Italiji i Njemačkoj već u novembru 2025. pokrenuti su krivični postupci za višestruka ubistva s niskim motivima ( www.spiegel.de/ ausland/bosnien-staatsanwaltschaft-untersucht-menschen-jagd-vorwuerfe-gegen-hobbyjaeger-a-42420dba-a8c6-4aca-80e8-73497fecbce5)", piše u inicijativi.
Grupa zastupnika koja podnosi upit želi dobiti uvid u opseg učešća privatnih osoba u ubistvima snajperima tokom opsade Sarajeva, stvarni broj žrtava, udio civila, moguće učešće njemačkih građana, ali i saznanja Savezne vlade o tim duboko nehumanim, monstruoznim navodnim zločinima i onima koji su za njih odgovorni.
Oni su objavili i cijeli niz vrlo detaljnih pitanja:
"Molimo Saveznu vladu:
1. Kako Savezna vlada ocjenjuje učešće, ili navodnu uključenost, njemačkih građana u ciljano ubijanje civila u Sarajevu od strane bogatih muškaraca koristeći snajperske puške s gledišta ljudskih prava, međunarodnog prava i krivičnog prava?
2. Posjeduje li Savezna vlada ikakve informacije osim javnog izvještavanja o gore opisanim djelima tokom rata u Bosni i Hercegovini, i ako da, koje konkretne informacije i u kojim tijelima?
3. Je li Savezna vlada, otkad su se saznali gore navedeni događaji i zločini, obaviještena o bilo kakvim prijavama podnesenim Saveznom uredu kriminalističke policije, uredima za kriminalističke istrage saveznih pokrajina ili državnim tužilaštvima u saveznim pokrajinama ili na saveznom nivou, i ako jest, koliko ih je konkretno i kome?
4. Koliko je Saveznoj vladi poznato, provode li se ili su se u Njemačkoj provodile ikakve krivične istrage u vezi s učešćem u ili organiziranjem snajperskih ubistava i drugih zločina tokom opsade Sarajeva za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini?
a) Ako da, u kojem državnom tužilaštvu i za koja krivična djela i protiv koga?
b) Ako je tako, kakav je trenutni status istraga i koliko se konkretno osumnjičenika istražuje?
c) Ako je tako, koje je nacionalnosti optuženik?
d) Ako ne, zašto ne?
5. Koliko je Saveznoj vladi poznato, jesu li u prošlosti u Njemačkoj provedene i obustavljene istrage u vezi s gore navedenim događajima i zločinima, i ako jesu, koji su razlozi za obustavu poznati Saveznoj vladi?
6. Na temelju trenutnih izvještaja, istražuje li, koliko joj je poznato, Savezna vlada početnu sumnju o mogućoj umiješanosti njemačkih građana?
a) Ako da, u kojem državnom tužilaštvu, za koja krivična djela i protiv koga?
b) Ako ne, zašto ne?
