Amerikanci strahuju od uragana Ida. Nosi sve pred sobom

Guverner John Bel Edwards obećao je u subotu da će "otporni i žilavi ljudi" Luizijane izdržati oluju. Također je napomenuo da će skloništa raditi sa smanjenim kapacitetima "da bi se održao balans i smanjila opasnost od zaraze COVID-19".

Edwards je rekao da su zvaničnici Luizijane radili na pronalaženju hotelskih soba za evakuirane kako bi manji broj morao ostati u masovnim skloništima. Napomenuo je da je tokom prošlogodišnje sezone uragana pronađen smještaj u hotelima za 20.000 ljudi.

Ništa nije bolje ni u susjednoj saveznoj državi Misisipi. 

Priobalje je pogodila jaka kiša, a vjetar sve više dobija na snazi. 

Predsjednik Joe Biden odobrio je hitne pakete pomoći za Luizijanu i Misisipi. Pomoć bi morala biti operativna prije nego Ida dobije punu snagu.

U poređenju sa 29. augustom 2005., kada je uragan Catherine poharala SAD. 

Iako je bila "tek" 3. kategorije, ona je iza sebe ostavila 1.800 mrtvih i razorne poplave uslijed probijanja nasipa koji nisu izdržali snažnu kišu koju je Catherine donijela sa sobom. 

Poučeni tim iskustvom, zvaničnici SAD tvrde da su nasipi sada bitno ojačaniji. Međutim, upozorili su da su poplave i dalje moguće, s prognozom kiše u nekim područjima do 61 centimetar po 1m2.

"Ida će definitivno biti jača od Katrine, i to s prilično velikom razlikom", rekao je istraživač uragana sa Sveučilišta Miami Brian McNoldy. 

Oko 2 miliona ljudi živi u i oko Nju Orleansa i Baton Ruža. Naselaj uz  rijeku Misisipi i močvarna područja na jugu, koja će prva udariti Ida, manje su naseljena.

Edwards je rekao da je 5.000 vojnika Nacionalne garde raspoređeno u 14 okruga Luizijane radi potrage i spašavanja. I 10.000 specijaliziranih spasilaca bilo je u pripravnosti da odgovore na nestanke struje.

Uragan Ida se skoro udvostručio, prelazeći od oluje od 85 km / h do oluje od 150 km / h za samo 24 sata, što su meteorolozi nazvali "eksplozivno pojačavanje".

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, 17 državnih rafinerija nafte čine gotovo petinu rafinerijskih kapaciteta SAD, a dva terminala za izvoz ukapljenog prirodnog plina isporučuju oko 55% ukupnog nacionalnog izvoza. Luizijana je također dom dvije nuklearne elektrane, jedne u blizini Nju Orleansa i druge oko 43 kilometra sjeverozapadno od Baton Ruža.

Međudržavni koridor 10 između New Orleansa i Baton Rougea kritično je središte nacionalne petrohemijske industrije, oivičeno rafinerijama nafte, terminalima za prirodni plin i kemijskim proizvodnim pogonima. Entergy, najveći dobavljač električne energije u Luizijani, upravlja s dvije nuklearne elektrane duž rijeke Misisipi.