Prema procurjelom nacrtu, Iran predlaže suspenziju aktivnosti obogaćivanja uranija na period od sedam godina u zamjenu za ublažavanje određenih ograničenja, dok Vašington traži obavezivanje na duži period, tačnije deset godina.
Uoči nastavka nuklearnih pregovora u Ženevi, pojavile su se informacije da je Iran spreman predložiti drastično smanjenje stope obogaćivanja uranija sa 60 na 3,6 posto.
Ovaj potez mogao bi oživjeti diplomatski proces i ublažiti dugogodišnje tenzije između Vašingtona i Teherana.
Prema riječima arapskog diplomate koji je upoznat s ključnim stavkama nacrta iranskog prijedloga, a koje je prenio izraelski javni servis Kan News, Teheran je voljan sniziti nivo obogaćivanja uranija na nivo koji je bio dogovoren historijskim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.
Isti izvor navodi da Sjedinjene Američke Države u prethodnoj rundi pregovora nisu izričito insistirale na "nultom obogaćivanju".
Prema procurjelom nacrtu, Iran predlaže suspenziju aktivnosti obogaćivanja uranija na period od sedam godina u zamjenu za ublažavanje određenih ograničenja, dok Vašington traži obavezivanje na duži period, tačnije deset godina.
Iako postoji volja za kompromisom oko stope obogaćivanja, najveći spor trenutno se vodi oko iranskih zaliha koje iznose nekoliko stotina kilograma obogaćenog uranija.
Iran kategorično odbija slanje ovog materijala u inostranstvo i spreman je samo na njegovo razrjeđivanje unutar svojih granica.
S druge strane, administracija u Vašingtonu čvrsto insistira na tome da se opasni materijal u potpunosti izmjesti s iranske teritorije, na što Teheran trenutno ne pristaje.
Nuklearni pregovori između SAD-a i Irana bili su obustavljeni nakon direktnih sukoba i rasta tenzija na Bliskom istoku u junu 2025. godine.
Diplomatski napori su ponovo oživljeni zahvaljujući posredovanju Omana, a strane su dogovorile sastanak 26. februara u Ženevi kako bi nastavile pregovore.
Iako se iranski prijedlog u diplomatskim krugovima tumači kao konkretan pokazatelj napora za smanjenje tenzija, duboka kriza povjerenja između dvije strane i suštinska neslaganja u vezi sa sudbinom zaliha uranija ostaju kritični faktori koji će odrediti konačan ishod ovih pregovora.
