Sjedište Baltičke flote nalazi se u Kaliningradu, s glavnom bazom u obližnjem Baltijsku (Pillau). Radi se jedinoj ruskoj pomorskoj bez leda tokom čitave godine.
Piše: Faris Marukić
Vlada Litvanije donijela je odluku o zabrani tranzita
sankcionirane robe između Kaliningradske oblasti i Ruske Federacije. Na tu
odluku Rusija je odgovorila žestokim protestom i prijetnjom da će se Litvanija
suočiti s posljedicama ako odluka ne bude promijenjena.
Ovo područje posebno je važno za Rusiju u vojno-sigurnosnom
kontekstu, ali i važna uvozna baza različitih dobara iz Evropske unije.
Kaliningrad, nekada njemački grad, koji je do 1946. godine
nosio naziv Konigsberg najveći je grad i administrativni centar Kaliningradske
oblasti. Oblast predstavlja eksklavu
Ruske Federacije od glavnine ruske teritorije odvojenu Bjelorusijom, Litvanijom
i Poljskom.
Naselje današnjeg Kalinjingrada (Konigsberga) osnovano je
1255. godine na mjestu drevnog staropruskog naselja Twangste od strane
Teutonskih vitezova tokom Sjevernih krstaških ratova, a nazvano je
"Kenigsberg" u čast češkog kralja Otokara II.
Kao glavno transportno čvorište, s morskim i riječnim
lukama, grad je dom sjedišta Baltičke flote ruske mornarice i jedan je od
najvećih industrijskih centara u Rusiji.
Proglašen je najboljim gradom u Rusiji 2012., 2013. i 2014. godine u
Kommersantovom magazinu The Firm's Secret, najboljim gradom u Rusiji za
poslovanje u 2013. Godine prema Forbesu, te je bio je rangiran na petom mjestu
u Indeksu kvalitete urbanog okruženja objavljenom 2019. godine.
Kako je Konigsberg
posto Kaliningrad?
Do okončanja Drugog svjetskog rata grad je bio Njemačke.
Njegovu sudbinu definirala su tri
događaja. Prvo je britanska avijacija 1944. godine značajno oštetila urbani
centar grada. Nakon toga sovjetska opsada 1945. godine Kongsberg je pretvorila
u pustoš. Ostatak autohtonog njemačkog stanovništva je protjeran. Treći događaj
je Potsdamska konferencija na kojoj su Saveznici pristali dati šire gradsko
područje Sovjetskom Savezu, s prijedlogom da se formira komisija koja će jasno
urediti granicu.
Odlukom od 4. Jula 1946. godine grad mijenja naziv i postaje
Kaliningrad. Naime, jedna od važnijih ličnosti u historiji Sovjetskog Saveza
Mikhail Kalinin umro je samo mjesec dana ranije i po njemu grad i danas nosi
ime.
Vojni značaj
Kaliningradske oblasti
Sjedište Baltičke flote nalazi se u Kaliningradu, s glavnom
bazom u obližnjem Baltijsku (Pillau). Radi se
jedinoj ruskoj pomorskoj bez leda tokom čitave godine.
Analiza koju je sproveo Anders Nielsen s Kraljevskog danskog
odbrambenog koledža 2019. zaključuje da je ruska Baltička flota orijentirana na
doprinos ruskom globalnom pozicioniranju i ekspedicionim operacijama u miru.
Međutim, to je i najmanja od četiri glavne flote ruske
mornarice (u smislu površinskih ratnih brodova i podmornica zajedno) i stoga
bi, zbog svoje ograničene snage, igrala prvenstveno odbrambenu ulogu u
Baltičkom moru u većini sukoba ili ratnih scenarija.
Baltička flota je podređena ruskom Zapadnom vojnom okrugu
(sa sjedištem u Sankt Peterburgu) koji također uključuje najjače ruske kopnene
i vazdušne formacije. Kalinjingradska regija služi kao glavno područje baze za
Baltičku flotu i stoga je domaćin značajnih kopnenih i zračnih snaga, kako za
odbranu Kalinjingrada, tako i za proširenje ruskih vazdušnih i pomorskih
sposobnosti na Baltičko more i regiju.
Važnu stvar predstavlja i izgradnja Voronješkog radara u
Kalinjingradu 2011. godine. Radar služi
za rano upozorenje na raketni napad i može detektirati lansiranje na
udaljenosti od 6.000 kilometara.
Radarska stanica se nalazi u mjestu Pionerski u bivšoj
vazdušnoj bazi Dunajevka.
Na lansiranju radara u Kalinjingradu u novembru 2011. godine
tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev koji je rekao: „Očekujem da će ovaj
korak [lansiranje radara] naši partneri vidjeti kao prvi signal spremnosti naše
zemlje da da adekvatan odgovor na prijetnje koje raketni štit (SAD-a)
predstavlja za naše strateške nuklearne snage."
Ekonomski značaj
Početkom 90-ih godina 20. Stoljeća Ruska Federacija
formirala je niz slobodnih ekonomskih zona od kojih je velika većina bila
neuspješna. Jedna od rijetkih s
umjerenim uspjehom bila je kalinjingradska „Jantarska specijalna ekonomska
zona“. Formirana je 1996. godine, a 2006. godine je odlučeno da će biti
zatvorena 2030.godine.
Namjera je bila da postane Hong Kong Baltika i glavna
izvozna baza Ruske Federacije. Desilo se upravo suprotno, Kalinjingradska
oblast postaje glavna baza za uvoz njemačke i poljske robe. Tokom 2021. godine u Kaliningradsku oblasti
uvezena je roba u vrijednosti 8.75 milijardi dolara, dok je izvoz iznosio 2.39
milijardi. To Oblast postavlja na mjesto 4. uvoznika i 35. izvoznika u okviru
Ruske Federacije.
Ipak, poseban ekonomski status donio je i određene
investicije posebno iz Njemačke.
Smatra se da ovisnost regije o uvozu stvara od nje „ekonomsku metu sankcija“.