Zaboravni Nermin Nikšić i kriminal HDZ-a u Autocestama

I očekivalo se da neko procesuira ovakave nedomaćinske aktivnosti. Kada je Nermin Nikšić došao ponovo na mjesto premijera očekivala se sveobuhvatna krivična prijava, jer o svemu ovome je bio upoznat. Ali, ne! Njegova prijava usmjerena je bila na novije datume. Cilj jedan – Elmedin Voloder. I što bi pravnici, ali I političari kazali neka pravosuđe radi svoj posao.

Problem u BiH je što ga ne radi kako treba, tačnije rade selektivno, kako politici odgovara.

Tako Tužilaštvo ekspresno odgovara i kreće s procesuiranjem Volodera i drugih, jednako kao što su ekspresno obustavili istragu protiv Nikšića za za slučaj Vareš! HDZ-a nema nigdje. Priče iz 2021. su zaboravljene, iako su mahom nastale zahvaljujući ljudima u centrali SDP-a!

Pa, da osvježimo sjećanja.

Nakon priče o nabavci višenamjenskog vozila za potrebe i održavanje autocesta u vrijednosti od vrtoglavih 701.415 KM sa PDV-om, a koji je dodijeljen ponuđaču UNI-COM d.o.o. Orašje, koje stoji parkirano na Bijači donijeli smo priču i o nabavci robotskih i ručnih kosilica za potrebe održavanja u iznosu od 210.600 KM.

Ugovor je dodijeljen firmi „Džida“ iz Čitluka. Oni su kao jedini, a samim tim i najpovoljniji ponuđač sklopili posao vrijedan 210.600 KM sa JP Autoceste FBiH za nabavku robotskih i ručnih kosilica za potrebe održavanja.

Najspornije je, uz činjenicu da se po pravilu javlja jedna firma na javne pozive, i to što su kosilice neupotrebljive na dijelovima autoputa, s obzirom da su teške i namijenjene za golf terene, a ne strme strane uz autocestu.

Kao i sa nabavkom višenamjenskog vozila, shema je ista i s dobavljanjem kosilica bila.

“Džida“ je kao jedini ponuđač na kraju i sklopio posao, a pod dirigentskom palicom Marina Jelčića, izvršnog direktora za upravljanje i održavanje JP Autocesta. Jelčić je kadar HDZ-a BiH i suvereno je vladao javnim nabavkama u JP Autoceste FBiH.

Marin Jelčić (HDZ BiH) radio je ranije u Croatia osiguranju i nije imao rukovodećeg iskustva. Jelčić je bio i u strukturama HDZ BiH Mostar.

U vrlo jednostavnoj analizi dolazite do podataka da se uglavnom kao jedini ponuđači javljaju firme s hrvatskim predznakom, što je slučaj i u nabavci robotskih i ručnih kosilica.

U JP Autoceste FBiH oglušili su se tada na sve pozive i upite agencije Patria koje smo više puta uputili i zatražili odgovore na pitanja.

Iz Autocesta nisu željeli tada odgovoriti ni s kojim vanjskim saradnicima-firmama imaju ugovor o održavanju autocesta i kolika je vrijednost tih ugovora?
Pisali smo javno i da se radi na zapošljavanju Daria Đole, inače zeta bivše ministrice finansija u Vladi FBiH Jelke Milićević.

Đolo je u javnost dospio 2017. godine kada je obznanjeno da je bez konkursa zaposlen u Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, a koja je tada tvrdila da informacija o tome da li je Dario Đolo, zet federalne ministrice finansija Jelke Milićević, zaposlen bez konkursa u Agenciji za bankarstvo FBiH ne predstavlja javni interes!?

Poznato je da je već 2017. broj uposlenih u Autocestama premašio 400, a pitanje je koliko službenika danas radi u ovom preduzeću i šta tačno rade, kada upravljaju identičnim brojem kilometara autoceste i pri tome imaju drastično umanjen broj aktivnih gradilišta u odnosu na prethodni period.

Rukovodstvo Autocesta FBiH još nikada nisu predočili informacije o aktuelnom broju zaposlenih u ovom javnom preduzeću sa presjekom pozicija na kojima rade, te planom zapošljavanja za naredni period.

Dolazak Lasića na mjesto direktora JP Autoceste, a koji je ranije bio resorni ministar u ovoj oblasti posebna je priča. Također nezanimljiva za Nikšića.

Podsjećamo da je prethodna Uprava JP Autoceste FBiH u periodu od 2021. do 2023. godine uspostavila tzv. „crnu listu“ kao preventivnu mjeru protiv korupcije i nepravilnosti u javnim nabavkama, u skladu sa Zakonom o autocesti na Koridoru Vc.

Na listi su se našle kompanije koje su pokušale varati u postupcima javnih nabavki ali i one kod kojih je zapaženo nepravilno izvođenje radova – odstupanja od ugovora.

Informacije o tim kompanijama odmah su podijeljene s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskom investicijskom bankom (EIB), koje su započele nezavisne istrage i koje finansiraju kreditnim zaduženjem izgradnju koridora i cestovne infrastrukture.

No, dolaskom aktuelnog direktora Denisa Lasića (HDZ BiH) i Uprave na čelo Autocesta FBiH došlo je i do kontroverznih odluka, a koje se upravo tiču firmi koje su bile na tzv. “crnoj listi”. Lasić je, podsećamo, u ranije sazivu Vlade FBiH bio ministar prometa i komunikacija. Lasić i ostatak Uprave su po preuzimanju dužnosti poništili važeća rješenja koja su određene domaće i međunarodne kompanije stavljala na crnu listu.

Kao razlog za poništenje naveli su da su rješenja pripremljena od neovlaštene osobe i da nisu prošla potrebnu proceduru parafiranja i odobravanja.

Iako su propagirali pošten i transparentan rad, godinu dana nakon ukidanja „crne liste“ nije urađeno ništa da se uvedu nove mjere protiv korupcije. Svojom odlukom, omogućili su povratak firmi s lošom reputacijom na tržište, što je rezultiralo gubitkom povjerenja međunarodnih finansijskih institucija.
Ukidanje „crne liste“ izazvalo je brojne kritike. Međunarodni partneri smatraju da ovaj potez predstavlja korak unazad u borbi protiv korupcije, a što se u svakom izvještaju o BiH, kako onom koji pripremaju institucije EU, tako i međunarodne finansijske institucije zahtijeva od BiH upravo i traži od BiH, da se bori protiv korupcije i zloupotrebe javnih sredstava u procesima javnih nabavki.

I evo bore se, ali na način kako to pogoduje isključivo HDZ-u! To je sva priča o prijavama i radu pravosuđa. Svi su kriminalci izuzev onih koji su u HDZ-u!