Hapšenje i nestanak disidenata i antiratnih aktivista je uobičajena pojava u Rusiji. Ali pritvaranje bivšeg oficira Federalne službe sigurnosti Igora Girkina označilo je prekretnicu u tome kako se vlada predsjednika Vladimira Putina odnosi čak i prema onima koji podržavaju njene vojne ciljeve.
Poznat pod nadimkom Strelkov, što znači "strijelac", Girkino putovanje od ključnog operativca do političke prijetnje baca svjetlo na složenu istoriju Kremlja s ideološkim ekstremistima, piše Glas Amerike.
Mnogo prije nego što je postao traženi ratni zločinac na Zapadu, Girkin je bio student na Moskovskom državnom institutu za historiju i arhive, gdje je započeo svoj hobi rekonstrukcije vojne historije, posebno one carske Bijele armije.
Oglašeni monarhista, Girkin je upao u krajnje desničarske krugove koji su nastali usred sovjetskog kolapsa, pišući za list Zavtra, koji je kombinirao idolizaciju sovjetskog militarizma sa antisemitskim ruskim nacionalizmom i protivljenjem zapadnoj demokratiji.
Međutim, njegovo zanimanje za rat prevazilazilo je historiju. Borio bi se u ruskoj brutalnoj kampanji protiv nezavisnosti Čečenije, kao i u intervenciji u Moldaviji 1992. koja je oblast Pridnjestrovlja ostavila kao teritoriju pod ruskom okupacijom.
Girkin se također dobrovoljno prijavio u borbu zajedno sa snagama etničkih Srba u ratu u Bosni i bio je prisutan na masakru hiljada civila bosanskih Muslimana u Višegradu. Vjeruje se da je nakon toga služio u FSB-u, gdje je navodno došao do čina pukovnika prije nego što je otišao u penziju 2013. godine.
Ali ovo nije bio kraj Girkine vojne karijere.
Nakon protesta na Euromajdanu 2014. koji su svrgnuli ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Girkin se pojavio na Krimu među takozvanim ruskim dobrovoljcima – za koje je kasnije otkriveno da su aktivni vojnici – koji su poluostrvo stavili pod rusku kontrolu.
Zatim se pojavio u ukrajinskoj regiji Donbas kao šef militanata koji su zauzeli vladine urede u Slavjansku kako bi uspostavili separatističku "Narodnu Republiku Donjeck".
Uprkos tvrdnji da se radi o lokalnoj pobuni bez umiješanosti Kremlja, veći dio vodstva militanata sačinjavali su ruski građani koji su bliski povezani sa sigurnosnim službama, kao što je Girkinov stari novinski kolega Aleksandar Borodai. Sam Girkin će kasnije priznati da do rata u Donbasu ne bi došlo bez direktne ruske podrške.
Kao ministar odbrane male, otcijepljene "države", Girkin je nametnuo oštru disciplinu kako neprijateljima tako i saveznicima, mučeći i pogubljujući pristalice Ukrajine, kao i sitne kriminalce, pa čak i kolege separatističke borce, za prekršaje kao što su pljačka ili napuštanje položaja.
Njegov najveći ratni zločin tek je uslijedio.
Dana 17. jula 2014. godine, mlaznjak Malaysia Airlinesa sa 298 ljudi oboren je iznad regiona Donjecka, pri čemu su svi u avionu poginuli. Dokazi su pokazali da je avion pogođen raketom zemlja-vazduh ruske proizvodnje BUK ispaljenom sa teritorije koju kontroliraju pobunjenici.
