Prošle godine, Fond za zaštitu okoliša je kompanijama u FBiH dodijelio skoro 30 miliona KM za solarne elektrane, a među dobitnicima subvencija je bilo vrlo malo kompanija iz USK.
Za postavljanje solarnih panela na krovu u Unsko-sanskom Kantonu od sada neće trebati nikakve dozvole osim elektroenergetske saglasnosti. Za postavljanje solarnih panela na krovu u Unsko-sanskom Kantonu od sada neće trebati nikakve dozvole osim elektroenergetske saglasnosti.
Skupština USK je u posljednjim danima 2024. godine, nakon višemjesečnih nastojanja, usvojila Zakon o izmjenama zakona o prostornom uređenju i građenju prema kojima za postavljanje solarnih panela čija površina ne prelazi površinu krova građevine za koju je izdato odobrenje za građenje, nije potrebna lokacijska informacija, urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje kao ni upotrebna dozvola.
Sve što je investitorima potrebno je glavni projekat solarne elektrane i izmjena postojeće Elektroenergetske saglasnosti. Zakon je u međuvremenu objavljen u Službenom glasniku i stupio je na snagu.
“Na ovaj način su se oslobodile legalne krovne površine na kojima se sada bez pribavljanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje mogu postavljati solarni paneli”, objasnio je za Solarno.net, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u USK, Almir Imširović.
Na izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju, privrednici u USK čekaju od marta prošle godine. Za to vrijeme mnogi su izgubili priliku da apliciraju na javne pozive za dodjelu grantova za solarne elektrane.
Prošle godine, Fond za zaštitu okoliša je kompanijama u FBiH dodijelio skoro 30 miliona KM za solarne elektrane, a među dobitnicima subvencija je bilo vrlo malo kompanija iz USK.
“To je i bio jedan od razloga zašto je pokrenuta ova inicijativa za izmjenu Zakona, kako bi se našim privrednicima olakšalo pristupanje tim fondovima kojim oni mogu dobrim dijelom refundirati svoje troškove. Osim toga, ovo će olakšati našim privrednicima da se pripreme za uvođenje mehanizma CBAM od strane EU tj. poreza na ugljen-dioksid kod izvoza svojih proizvoda i poboljšaju svoj karbonski otisak”, ističe ministar Imširović.
Osim privrednika benefite ovih izmjena osjetit će i javne ustanove, kao što su škole, bolnice, domovi zdravlja, vrtići. Ministarstvo prostornog uređenja i građenja već sada u saradnji sa UNDP-om, provodi projekat postavljanja solarnih panela na krovovima nekoliko škola u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu, i na krovu sportske dvorane u Bosanskom Petrovcu, a ove će izmjene taj proces znatno olakšati i ubrzati.
Ministar Imširović najavljuje i sljedeći korak, a to je pojednostavljenje procedura za postavljanje solarnih panela na tlu.
“Pripremamo nove izmjene da se olakša pribavljanje dozvola za solarne elektrane i na zemlji, jer je ovakav sistem dugotrajan i demoralizirajući za privrednike koji žele investirati. Imali smo razgovore i sa Udruženjem iz Hrvatske čiji su nam članovi prezentirali iskustva sa agrosolarima. Cilj nam je da zaštitimo poljoprivredna zemljišta, ali da istovremeno ubrzamo procese. Sada su brojni projekti na čekanju, jer je skoro zaustavljen proces pretvorbe zemljišta”, naglašava ministar Imširović.
Ukoliko se ove izmjene usvoje, USK će nakon Tuzlanskog postati prvi koji je omogućio gradnju solarnih elektrana bez trajne pretvorbe poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. To će zasigurno u USK privući nove investitore spremne za ulaganje u solarne elektrane.
