Piše: Sead Numanović
Žestoka debata vodi se u evropskim institucijama i glavnim gradovima 27 država Evropske unije o tome šta dalje sa proširenjem ovog ekonomsko-političkog bloka.
Agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je tektonske poremećaje u većem dijelu svijeta.
Zapad baš i nije više ono što je bio - trom, nezainteresiran, do bola birokratiziran...
Kako se, sa svakim novim danom, otkrivaju nove i nove brutalnosti ruske agresije, politički, a u manjoj mjeri birokratski, krugovi Zapada suočavaju se s novim i novim izazovima.
Proširenje Evropske unije, pa i NATO-saveza, suočava se sa teškim testovima.
Posebno u slučaju EU, stvari više nisu uopće "uobičajene", ma koliko se trudili birokrate da ih takvim ostave.
Način na koji je do sada vođeno, koncept, pred-preduslovi, preduslovi i uslovi, gomile papirina koje stalno rastu u procesu proširenja EU, više ne mogu važiti.
Evropska unija se suočava sa sve oštrijim izazovom - nastaviti, tvrdoglavo se držeći Kopenhagenških kriterija ili početi od nule, pošteno proanalizirati stanje u svim državama evropskog kontinenta koje se žele priključiti ovom prestižnom bloku.
Godinu dana je u evropskim institucijama, predvođenim Evropskim parlamentom, trajala javna rasprava o tome kako dalje.
Izdefinirani su brojni, prilično konkretni zaključci.
Umeđuvremenu, Rusija je napala Ukrajinu, dovevši drugi rat u evropski kontinent nakon skoro 30 godina.
Zapad još uvijek nastoji oprati obraz zbog, blago kazano, nepoštenog ponašanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Sada, kada je Ukrajina suočena s krvavim ruskim pohodom, stvari su se počele mijenjati.
Zvanični Kijev traži kandidatski status za ulazak u EU. Sve ispod toga smatrali bi (smrtnom) uvredom.
Njihov zahtjev snažno podržava evropska javnost koja ne želi slušati birokratske i političke, neutemeljene i/ili utemeljene "prigovore".
Evropska komisija, na čelu s Njemicom Ursulom von der Leyen želi im udovoljiti.
Nije nebitno napomenuti da Von der Leyen dolazi iz Kršćansko-demokratske unije Njemačke (CDU) i da je bila bliska sardnica Angele Merkel.
Vlada u Njemačkoj (i Francuskoj) koju vodi nekadašnji zamjenik Merkel, socijaldemokrata Olaf Scholz, koji pitanje kandidatskog statusa Ukrajini veže za zapadni Balkan.
Odobriti Kijevu taj status, a ne dati ga Sarajevu, bila bi opasna greška, stav je njegovog kabineta.
Scholz, ako je suditi po njemačkim medijima, nije voljan svoj stav iznijeti u nekoj jasnijoj (oštrijoj) formi, jer ne želi dodatne konfrontacije s značajnim dijelom njemačkog javnog mnjenja.
On zna da je popularnost njegovog SPD-a u padu i svjestan je da će morati uraditi nešto.
Je li moguće "kompromisno" rješenje - odobrenje kandidatskog statusa za sve koji to žele?
Birokratama u Briselu to ne pada na pamet!
Kopenhagenški kriteriji, sve duži spisak stvari koje treba uraditi prije nego li bilo ko pristupi bloku, sveto su slovo!
Po istim tim kriterijima, EU bi mogla ostati bez skoro polovine članica.
Stanje vladavine zakona, slobode medija... u mnogima od njih je više nego zabrinjavajuće.
Jer, demokratičnost sistema veća je u Bosni i Hercegovini, nego u Mađarskoj, na primjer!
Davanje kandidatskog statusa državi u kojoj bukti rat čiji se kraj ne nazire, mogao bi biti dodatni opasni presedan.
