Vijeće Evropske unije (a ne Evropsko vijeće!) za još dvije godine produžilo je sankcioni okvir za Bosnu i Hercegovinu.
Riječ je o mehanizmu koji je ustanovljen prije 13 godina.
Po ovom okviru, Unija može na svoju "crnu listu" staviti "pojedincima ili entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine. Restriktivne mjere mogu se uvesti i protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir", piše u najnovijoj odluci.
Sankcije u okviru ovog mehanizma sastoje se od zamrzavanja imovine, zabrane stavljanja sredstava na raspolaganje i zabrane putovanja u EU za fizička lica.
Vijeće EU današnju odluku proglasilo je jer se približavao rok do kada je prethodno usvojeni mehanizam važio. A to je 31. mart ove godine.
Od 2011. godine EU je sankcioni okvir produžavao svake godine. Na novih 365 (nekad i 366, kada je godina prestupna) dana.
Onda su 2022. godine napravili "cut". Umjesto jedne, odlučili su da mehanizam bude na raspolaganju dvije godine. U to vrijeme bilo je glasova iz EU da se on ukine. Jedno od "objašnjenja" - niko nije sankcioniran! Pa da se Brisel ne bruka.
Tek, umjesto ukidanja, sankcioni mehanizam dobio je dvogodišnji rok trajanja.
A, odista, na listi nema nikoga.
EU je i ranije imala mehanizam sankcija za BiH. I na njemu su se našli neki od osuđenih ratnih zločinaca i osobe povezane s terorizmom. Slično prvotnoj verziji sadržaja sankcija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC i State Department).
Umeđuvremenu, američke "crne liste" bitno su inovirane, pridodato je podosta imena.
Velika Britanija izađla je iz EU i napravila svoju bh. "crnu listu". "Čast" da bude prvi na njoj dobio je predsjednik entiteta Rs Milorad Dodik. I njegova najbliža saradnica Željka Cvijanović.
EU nije sankcionirala nikoga.
Neke države-članice EU uradile su šta su mogle. A uradila je i Evropska komisija blokiranjem niza projekata finansiranih novcem Unije. I to je to.
Njemačka je uvela ekonomske sankcije entitetu Rs.
Vlada u Berlinu nije formalno zabranila političkom vođi bosanskih Srba ulazak u Njemačku. Faktički, ni on se više ne može sjetiti kada je zadnji put bio u zvaničnoj posjeti Berlinu. Ili Parizu. Ili Rimu...
I teško da će uskoro tamo službeno biti.
No, formalno, po novoproduženom sankcionom mehanizmu EU, niko nije sankcioniran. I dalje.
I teško da će u dogledno vrijeme biti.
To je i zato što Dodik ima Viktora Orbana kao saveznika. A ovaj se grčevito bori protiv uvođenja bilo kakvih sankcija bilo kom (Srbinu) sa zapadnog Balkana.
Da bi Dodik bio na "crnoj listi" EU, to mora jednoglasno odobriti Evropsko vijeće. To je tijelo gdje sjede šefovi država ili vlada EU. Tu Dodik, osim Orbana, ima još najmanje jednog (potencijalnog) saveznika - premijera Slovačke Roberta Fica.
U teoriji (ali samo teoriji) moglo bi se desiti da Orban opet izađe sa sjednice Evropskog vijeća "na kafu" kada ta tačka dođe na dnevni red. I povede Ficu sa sobom i počasti ga.
Ali se to neće desiti jer nisu Mađarska i Slovačka jedine države Unije koje ne žele sankcije Dodiku. Ili još po nekom sa zapadnog Balkana.
Ipak, ne očajavajte.
Dobro je da sankcioni okvir produžen.
U Briselu se odvijaju donedavno nezamislive promjene.
Ko zna, možda se to desi i sa bh. sankcionim okvirom.
Nada zadnja umire. Obično s "nadaocem".
