Odluku je Emmanuel Macron objavio na društvenoj mreži X, kasno uveče. U dugačkoj objavi, predsjednik Francuske je objasnio da će njegova zemlja priznati Palestinu kao nezavisnu državu. Službeno priznanje, kako je naveo Macron, trebalo bi uslijediti u septembru na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. To je, kako kaže, odgovor na sve očajniju situaciju u Gazi,na slike i izvještaje o ljudima koji gladuju, te na ponovljene dramatične apele brojnih humanitarnih organizacija.
„Potrebno nam je trenutno primirje, oslobađanje svih talaca i masovna humanitarna pomoć za ljude u Gazi“, piše Macron. Istovremeno zahtijeva „demilitarizaciju Hamasa“ i cijele palestinske države, koja mora „u potpunosti priznati Izrael“. Prema riječima francuskog predsjednika, to bi doprinijelo sigurnosti svih u regiji: „Za to nema alternative.“
Priznanje s najavom
Francuski predsjednik je već nekoliko puta najavljivao priznanje Palestine, ali je taj korak uvijek iznova odgađao. Zapravo je htio objaviti tu odluku na konferenciji UN-a o rješenju dvije države u Njujorku – no zbog izraelskog napada na Iran, konferencija je s juna pomjerena za kraj ovog mjeseca.
Sada, međutim, Macron želi oživjeti blokiranu međunarodnu debatu o rješenju s dvije države. Time Francuska slijedi primjer drugih evropskih zemalja poput Španije, Irske ili Norveške, koje su nedavno priznale Palestinu. Ukupno je 147 zemalja do sada priznalo palestinsku državu. Međutim, priznanje iz Pariza ima poseban međunarodni značaj: Francuska bi bila prva zemlja G7 koja priznaje Palestinu – i prva zapadna stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, koja to čini.
Odluka francuskog predsjednika ima i unutrašnjepolitičke motive. Dugo su mu politički protivnici zamjerali da djeluje previše suzdržano u vezi s bliskoistočnim sukobom i da nema jasnu liniju. Sada Macron vidi priliku da Francusku predstavi kao nezavisnog aktera u sukobu na Bliskom istoku. Oni dijelovi francuske javnosti, koji već dugo zahtijevaju aktivniju ulogu Evrope u regionu, pozdravljaju ovaj potez. No teško je naći zemlju u Evropi, u kojoj je bliskoistočni sukob toliko polarizirajući kao u Francuskoj, zemlji koja ima i veliku muslimansku manjinu i snažnu jevrejsku dijasporu.
Oštre kritike Izraela, pohvale arapskog svijeta
Reakcije iz Izraela na francusku odluku nisu dugo čekale. Premijer Benjamin Netanjahu oštro je osudio taj potez na X-u: Time se „nagrađuje terorizam“ i „prijeti stvaranjem još jednog iranskog satelita, što je to Gaza već bila postala“. Palestinska država pod ovim uslovima, rekao je Netanjahu, „bila bi odskočna daska za uništenje Izraela“.
Ministar odbrane Izraela Joav Galant nazvao je priznanje „sramotom“ i „kapitulacijom pred terorom“. I u samoj Francuskoj su desničarske i proizraelske grupe već optužile Macrona da se svrstava uz Hamas, koji je između ostalog označen kao teroristička organizacija u EU i SAD-u.
I sam Hamas je pozdravio Macronovu odluku kao „korak u pravom smjeru“, iako se sigurno ne slaže s pozivima na vlastitu demilitarizaciju. Pohvale su stigle i iz arapskog svijeta, posebno iz Saudijske Arabije, čije je Ministarstvo vanjskih poslova izričito podržalo Macronovu najavu.
Zapadne države pod pritiskom
„Priznanjem Palestine, Francuska će potaknuti ili čak izvršiti pritisak na druge države da slijede njen primjer – bilo da se radi o Belgiji, Danskoj ili Luksemburgu, ili čak Velikoj Britaniji, Australiji ili Kanadi“, kaže za DW Hugh Lovatt, stručnjak za Bliski istok iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. Premijer Velike Britanije Keir Starmer izrazio je načelnu otvorenost za novu evropsku inicijativu za okončanje rata u Gazi, ali ostaje suzdržan kada je riječ o priznanju Palestine.
I politički Berlin se do sada oprezno i odmjereno izjašnjavao o Macronovoj inicijativi. Njemačka još uvijek ne priznaje Palestinu i drži se dosadašnjeg političkog kursa, po kojem se takav korak može poduzeti samo u okviru međunarodnih pregovora. Francuska inicijativa dovodi Berlin u neugodnu situaciju: s jedne strane, teži se evropskom jedinstvu, a s druge strane, Njemačka je najbliži partner Izraela u Evropi.
Sjedinjene Američke Države su se jasno stavile na stranu Izraela i oštro kritikovale Macronovu najavu da će priznati palestinsku državu. Američki državni sekretar Marco Rubio napisao je na X-u da ta odluka „služi isključivo propagandi Hamasa“ i predstavlja „šamar u lice žrtvama 7. oktobra“. Teroristički napad Hamasa na Izrael, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi i više od 250 njih odvedeno u Gazu kao taoci, smatra se neposrednim povodom za trenutni rat u Pojasu Gaze.
Praktične posljedice priznanja
Odluka Macrona je prije svega simbolične prirode, a konkretne posljedice po međunarodno pravo, osim na bilateralne odnose između Francuske i Palestine, za sada se ne očekuju. Ipak, Francuska bi u budućnosti mogla uspostaviti ili produbiti direktne odnose s Palestinskom samoupravom – kroz ambasade, trgovinske sporazume ili programe pomoći.
Ipak, samo priznanje vjerovatno neće odmah promijeniti situaciju na terenu. Posebno, jer ključna pitanja ostaju neriješena – kao što je pitanje granica buduće palestinske države. Nejasno je i kako Macronovu ideju o „demilitariziranoj državi“, koju bi Izrael trebao priznati, uskladiti s pozicijama izraelske vlade i Hamasa.
