Evropsko vijeće, vrhovno tijelo Evropske unije koje čine predsjednici ili premijeri 27 država članica na zasijedanju danas i sutra trebali bi odobriti pregovarački status Bosne i Hercegovine.
Ako odluka bude pozitivna, a sva su očekivanja da hoće, TO NE ZNAČI DA JE NAŠA DRŽAVA POSTALA ČLANICA EVROPSKE UNIJE!
Put do tog statusa je do sada bio dug i trnovit.
Turska, nakon četiri decenije svog evropskog puta, zapela je. EU je 2018. godine odlučila zamrznuti pregovore o pristupanju te države nezadovoljna stanjem vladavine zakona i autoritarnom vlašću Recepa Tayyipa Erdogana.
Još jedna država je "zamrznuta" - Srbija.
Evropska unija već više od dvije godine nije otvorila niti jedno novo poglavlje. Srbija je od 35 poglavlja za pregovore, otvorila 22. I nije zatvorila nijedno.Formalna odluka da se zamrznu pregovori Brisela i Beograda nije donesena i teško da će se to desiti u skorije vrijeme. EU, zajedno sa SAD, fokusirana je na 35. poglavlje pregovora sa Srbijom - odnosi sa Kosovom. To je preduslov daljeg napredovanja Srbije (i Kosova) na svom evropskom putu. Kroz njega se rješava još jedna oblast - usklađenost Srbije sa vanjskom politikom EU. Pod time se podrazumijeva uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, što režim Aleksandra Vučića tvrdoglavo odbija.
Kosovo je još jedan komplicirani subjekt EU integracija. Pet država EU (Slovačka, Rumunija, Kipar, Grčka i Španija) ne priznaju Kosovo i to je velika prepreka na putu te države prema članstvu u Uniji. Zvanična Priština je u decembru 2022. godine apliciralo za članstvo u EU. Aplikacija nije (još) razmatrana. Kosovo ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Od uspjeha dijaloga sa Srbijom zavisi i put te države prema članstvu u EU.
Od ostalih desetak država koje imaju kandidatski status i pregovaraju s EU o članstvu, slika je raznolika.
Crna Gora je ubjedljivo najdalje odmakla na svom evropskom putu. Ova država je, kako je Politicki.ba vec objasnio, do sada imala najbrži put od dobijanja statusa kandidata do formalnog početka pregovora. Sve je završeno za 12 mjeseci i ova je država od 35 poglavlja otvorila 33 i provizorno zatvorila 3 poglavlja.
Odmah iza nje, prema kriterijima Evropske komisije o pripremljenosti, slijedi Srbija. Tehnički, njene institucije su relativno dobro spremne.
Slično je i za Tursku, koja je visoko na ljetvici Komisije. No, njene su institucije iu čvrstom stisku vlasti Erdogana i pod političkom su kontrolom.
Ukrajina i Moldavija su za kratko vrijeme snažno napredovale. Usvojene su brojne reforme koje su demokratizirale sistem i profesionalizirale državnu upravu ove dvije zemlje. Korupcija i moć oligarha su ogroman problem i to će tek postati prepreka Kijeva i Kišnjeva u njihovom evropskom putu.
Gruzija je korak iza Bosne i Hercegovine i tek je dobila kandidatski status. Onaj pregovarački će još sačekati.
I sada se vraćamo na BiH.
Odluka na kraju ove sedmice iz Brisela za našu državu označit će početak - do sada - dugog puta.
U historiji Evropske unije nije bilo države koja je krenula na ovo putovanje, a da ga nije završila ulaskom. Ako je Brisel prihvatio kandidaturu, ona je - ponavljamo, do sada - završavala formalnim prijemom.
Do sada je bilo sedam krugova proširenja Unije. Samo u dva slučaja po jedna država je ušla u taj blok - Grčka 1981. i Hrvatska 2013. godine. Sva ostala su u blok dovodila najmanje dvije države. Navodno, 1981. godine uz Grčku u EU je trebala ući i Turska, ali je državni udar to spriječio.
