Novi plan šefa SNSD-a Milorada Dodika jeste da Željka Cvijanović bude v.d. predsjednika Rs do izbora novog entitetskog predsjednika na prijevremenim izborima koji su zakazani za 23. novembar.
SNSD je već poslao prema Narodnoj skupštini manjeg bh. entiteta prijedlog odluke o ovome.
Sjednica Skupštine još nije zakazana. Ali i bez toga, prijedlog u sebi sadrži nekoliko opasnih varijanti.
Cvijanović je na izborima 2018. godine izabrana za predsjednicu Rs, a na narednim izborima izabrana je u Predsjedništvo BiH.
Iako je na američkoj crnoj listi već nekoliko puta je na pozive američke administracije putovala u SAD, a važi za bh. političarku u koju stranci imaju povjerenja.
No, da li ovakav manevar može biti realiziran?
Do sada se nije desilo da član Predsjedništva BiH ima još neku, makar i privremenu funkciju.
To nije palo na pomućenu pamet čak ni samom Dodiku, dok je bio član Predsjedništva BiH od 2018. do 2022. godine. Dovodio je čak i harmonikaše, ali još neku funkciju nije tada prigrabio.
Sada, paralelno s postavljanjem svog sina Igora za faktičkog predsjednika SNSD-a, smijenjeni predsjednik Rs-a nastoji praviti "balans" unutar svoje stranke.
Poznato je da Cvijanović nije voljna da joj Igor bude stranački šef. I nije jedina. Postoji jaka struja unutar najveće stranke bosanskih Srba koja se protivi toj opciji.
Dodik ovim manevrom sada nastoji "balansirati", ali i ostati nezaobilazan faktor koji će, u slučaju bilo kakvih sporenja unutar vrha partije koju je osnovao prije više od 30 godina, biti onaj koji presuđuje.
No, manevar u sebi nosi još jednu, veliku opasnost - blokadu rada Predsjedništva BiH!
Izborni zakon Bosne i Hercegovine, iako i dalje nedorečen, ali i opterećen brojnim intervencijama - pogotovo visokog predstavnika - ne poznaje mogućnost da član Predsjedništva BiH dobije ili uzme još neku funkciju u izvršnoj vlasti, uključujući i v.d. predsjednika entiteta.
Zakon predviđa proceduru za popunu upražnjenog mjesta u kolektivnom šefu bh. države:
U slučaju da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje te funkcije, pravno bi bilo nemoguće izabrati njegovog zamjenskog člana.
Aktuelna procedura predviđa da zamjenskog člana Predsjedništva BiH biraju članovi Parlamentarne skupštine BiH i to iz Predstavničkog doma. Na upražnjeno mjesto može biti biran samo član Predstavničkog doma, ali ne i članovi Doma naroda. Zamjenski član treba biti iz reda istog konstitutivnog naroda iz kojeg je izabrani član Predsjedništva (iz istog entiteta). Nije propisano da zamjenski član mora biti i iz iste političke stranke kao član Predsjedništva kojeg zamjenjuje.
Svaka politička stranka koja je zastupljena u Predstavničkom domu može predložiti jednog kandidata. Ukoliko dva kandidata imaju isti broj glasova, odluka se donosi žrijebom. Nakon imenovanja u Predstavničkom domu, imenovanog kandidata mora potvrditi i većina delegata u Domu naroda ali koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao imenovani. Ako se dva puta odbije potvrđivanje tog kandidata koji je izabran u Predstavničkom domu, u trećem krugu se imenuje član Predsjedništva BiH većinom glasova u Domu naroda.
