Sve su glasnije spekulacije da bi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon neslavnog mandata mogao biti zamijenjen kolegom iz Sjedinjenih Američkih Država. Takve tvrdnje pojavile su se još krajem prošle godine kada se govorilo da Amerikanci planiraju Schmidtovu smjenu, a on je poručio kako nema namjeru otići dok ne ispuni svoj mandat te sa su velike šanse da u BiH dočeka Opće izbore 2026.
"Prethodno djelovanje Christiana Schmidta, u fazi u kojoj je bio aktivan, usko je vezano za mandat posljednjeg američkog ambasadora Murphya. Nisam siguran da će doći do zamjene o kojoj se špekulira, a sve i da dođe, pitanje je u čemu bi bila suštinska razlika, s obzirom da je politika i svih dosadašnjih visokih predstavnika uglavnom bila rezultanta konstelacije moći zainteresiranih stranih faktora u BiH, odnosno, i konkretnom slučaju, manje-više sredstvo američke politike", izjavio je za Stav profesor Vahidin Preljević, germanist i analitičar.
Zbog insistiranja Vašingtona da se u BiH primjenjuju lokalno prihvatljiva politička rješenja, a ne bonske ovlasti uprkos podršci Uredu visokog predstavnika, sada bi se moglo pristupiti imenovanju Schmidtove zamjene.
"Možda bi izravni američki namjesnik za BiH, ako do toga dođe, bio signal da se Trumpova administracija želi pojačano uključiti u političke procese, a možda bi imala i simbolički značaj u okviru neoimperijalnog modela koji trenutno slijedi Vašington. Bio bi to signal da energetski ili neki drugi ekonomski projekti o kojima se govori (Južna interkonekcija, berza u Brčkom, aerodrom itd.) očito imaju veći geostrateški značaj nego što mislimo", smatra Prljević.
Čak je i njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pisao o mogućem dogovoru između Milorada Dodika kojem su SAD nedavno ukinule sankcije i predstavnika američke administracije te opcije da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini podnese ostavku.
Velika vjerovatnoća je da pitanje državne imovine, zaštićeno odlukom OHR-a, bude predmet djelovanja novog visokog predstavnika jer ukoliko Parlament BiH konačno ne regulira to pitanje, novi predstavnik međunarodne zajednice to sam može riješiti, što je posebno važno u kontekstu izgradnje trase Južne plinske interkonekcije.
Potencijalna smjena Christiana Schmidta otvorila bi pitanje pravca u kojem će se kretati međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini u narednim godinama.
"Nisam siguran da bi, šta god mislili o Schmidtu, to bila vijest koja bi nas trebala obradovati, imajući u vidu da se Sarajevo svojom krivicom svelo na ulogu pukog statiste u ovim geopolitičkim manevrima", zaključuje Prljević.
Autentična tumačenja
Schmidtov mandat obilježile su kontroverzne intervencije, posebno one iz izborne noći 2. oktobra 2022. godine, kada je koristeći se bonskim ovlastima izmijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon.
Taj potez ocijenjen je kao direktno miješanje u izborni rezultat i političku volju građana.
I dok jedan dio javnosti poziva na veće intervencije Schmidta u smislu deblokade rada Doma naroda Parlamenta BiH te rješavanju finansijske krize u kojoj se našao BHRT, s druge strane zastupnici iz Narodne skupštine -a, njih 32, žele zahtjevom upućenim državnom Ustavnom sudu osporiti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je proglasio, a prema kojima je pravosnažno osuđen i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Ukoliko bi na čelo OHR-a došao predstavnik iz Sjedinjenih Američkih Država, to bi značilo i redefiniranje odnosa snaga unutar same međunarodne zajednice. Iz Vašingtona se u posljednje vrijeme poziva na dogovor domaćih političkih aktera, čak i kada takav dogovor izostaje.
