Aktivan politički pritisak HDZ-a koji je vršio u proteklih osam godina na političke protivnike s ciljem da učini institucije BiH temeljenim na etničkom predstavljaju, dobio je osnov i podršku u presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. godine u predmetu "Ljubić".
U predmetu "Ljubić" Ustavni sud je osporio dotadašnji koncept biranja delegata u Dom naroda Federacije BiH utvrđen Washingtonskim sporazumom i Ustavom Federacije BiH, odnosno postojeću mogućnost da naprimjer delagata Srbina iz nekog kantona gdje ga ne može izabrati većina srpskog glasačko tijela, biraju većinski Bošnjaci ili Hrvati.
Strani suci, vjerovatno samo jedan, bili su prevaga da se donese takva odluka koja osporava osnovni princip na kojem počiva Washingtonski sporazum, po kojem je i oblikovan prvi Ustav Federacije, da sve i jednog delegata biraju svi građani (a ne pojedini narodi) kroz kantonalne skupštine.
Bez obzira, ovakav zaključak dao je prostora 2022. godine visokom predstavniku Christianu Schmidtu da nametne izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, iako, paradoksalno, nije suštinski primijenio princip koji je Ustavni sud podvukao, ali je zaobilaznim putem pomogao hrvatskoj politici, ne u mjeri u kojoj su oni to očekivali, ali sasvim dovoljno da budu zadovoljni u odnosu na prethodno stanje.
Jedina zamjerka OHR-u od hrvatske politike jeste da nije u Ustavu Federacije primijenio spomenuti princip, iako to neće glasno reći iz iznad navedenih razloga.
Osam godina kasnije HDZ nastoji kroz siguran izbor dvoje sudija u Ustavni sud BiH osigurati mogućnost da uz pomoć sudija iz Republike Srpske i makar jednog stranog suca otvori prostor za nove presude koje bi potvrdile principe iz odluke "Ljubić". Cilj je srušiti način biranja članova Predsjedništva BiH, a moguće još jednom osporiti postojeći izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH, jer on nije, kao što smo i naglasili, do kraja ispunio ciljeve HDZ-a.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je opet u prilici da nakon 15 godina bira sudije u ovu značajnu instituciju. Komisija za izbor i imenovanja ovog doma gotovo jednoglasno je za jedinog kandidata predložila Marina Vukoju, nesumnjivo bliskog HDZ-u.
