Prema istraživanjima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Željka Cvijanović, aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najveće šanse u utrci za predsjednika entiteta Rs.
Kako je rečeno Politicki.ba, SNSD je uradio detaljno, tajno istraživanje javnog mnjenja.
Po njemu, Cvijanović je neprikosnovena i kada je u pitanju bilo koji kandidat opozicije o kojem su mediji do sada spekulirali kao mogući takmac (ili takmaci) u predsjedničkoj utrci 23. novembra ove godine.
SNSD još uvijek nije "prelomio".
Osim Cvijanović, razmatra se i mogućnost da Siniša Karan bude kandidat.
Bivši ministar policije Rs i aktuelni ministar visokog obrazovanja ni blizu ne stoji tako dobro u anketama javnog mnjenja.
Za razliku od Cvijanović, ako bi on bio kandidat, utrka s Brankom Blanušem, mogućim zajedničkim kandidatom većine opozicionih stranaka u Rs-u bila bi puno neizvjesnija.
Ako bi, pak, kandidaturu dobila Cvijanović, otvara se onda pitanje popune upražnjenog mjesta u Predsjedništvu BiH.
Kolektivni šef države u više je navrata imao popune.
Prvi put se to desilo prije 25 godina!
Alija Izetbegović je napustio mjesto bosanskog (bošnjačkog) člana Predsjedništva BiH 14. oktobra 2000. Objašnjeno je da je to uradio primarno iz zdravstvenih razloga, podsjeća Politicki.ba.
Halid Genjac je formalno preuzeo mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva — njegov mandat zvanično počinje 14. oktobra 2000. i trajao je do 30. marta 2001. godine.
Nakon što je Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH, smijenjen odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha 7. marta 2001. zbog aktivnosti vezanih za tzv. „hrvatsku samoupravu“ u Hercegovini i pokušaj stvaranja paralelnih institucija, njegovo mjesto je ostalo upražnjeno.
U skladu s procedurama, Parlamentarna skupština BiH je potom izabrala Jozu Križanovića (SDP BiH) za hrvatskog člana Predsjedništva.
On je na dužnost stupio 14. marta 2001. i ostao do 28. februara 2002., kada je nakon općih izbora na njegovo mjesto došao Dragan Čović.
Mirko Šarović je bio srpski (Rs) član Predsjedništva od 28. oktobra 2002. do 2. aprila 2003.. Podnio je ostavku početkom aprila 2003. zbog afere poznate kao "Orao" (prodaja/servis dijelova za avione Iračkim vlastima) i navoda o prisluškivanju / špijunaži koje su otkrile međunarodne snage (SFOR) i OHR. Prethodno je bilo jasno da bi ga visoki predstavnik mogao smijeniti, pa je Šarović izabrao ostavku.
Nakon njegove ostavke, Borislav Paravac (SDS) je izabran/imenovan za srpskog (Rs) člana Predsjedništva i stupio je na dužnost 10. aprila 2003. godine. Na dužnosti je bio do 6. novembra 2006. godine, kada je na izborima pobijedio SNSD-ov kandidat Nebojša Radmanović.
Paravac je ovih dana prisutan na medijskoj sceni.
Sud BiH ga je u prvostepenom postuku oslobodio optužbi za ratne zločine.
