Ruska "ofanziva" samo jača Schmidta

Piše: Sead Numanović

Vijeće sigurnosti moglo bi već sutra raspravljati o prijedlogu rezolucije Rusije i Kine da se Ured visokog predstavnika (OHR) zatvori u drugoj polovini naredne godine.

Nejasno je pravno utemeljenje ovog prijedloga.

Ukoliko ga se i pronađe, uloga Ujedinjenih nacija u poziciji i radu OHR-a sporedna je.

Izbor i imenovanje visokog predstavnika radi Vijeće za provedbu mira (PIC). Njegov upravni odbor, gdje sjedi i predstavnik Rusije, već je odlučio ko je novi visoki predstavnik.

Christian Schmidt će 2. augusta preuzeti ključeve OHR-a od Valentina Inzka.

I ništa, kako sada stvari stoje, neće omesti tu ceremoniju.

Schmidt bi trebao najkasnije u nedjelju, 1. augusta već doći u Sarajevo.

On je, kako saznajemo, već u svojevrsnoj balkanskoj turneji, pripremajući se na dužnost novog, osmog po redu visokog predstavnika.

Da li će biti posljednji, vidjet ćemo.

Rusija i Kina traže ne samo da se OHR zatvori, već i da se ukinu Bonske ovlasti. Riječ je o instrumentu kojim se čelniku OHR-a daje pravo da, uz podršku PIC-a, smjenjuje izabrane ili zvaničnike u državnim i institucijama javne uprave.

Strah od Bonskih ovlasti kao da dobija na zamahu.

Aktivnosti Rusije u Ujedinjenim nacijama, te njenih satelita predvođenih Miloradom Dodikom i Aleksandrom Vučićem na terenu, naprosto daju na važnosti i OHR-u, Christianu Schmidtu i Bonskim ovlastima.

Forsiranje Moskve, uz podršku Pekinga, samo dodatno ujedinjuje Zapad u podršci novom visokom predstavniku, kao i njegovim ne samo Bonskim ovlastima.

Zarad "mira u kući" Zapad je (bio) voljan ovaj instrument držati u dubokoj hibernaciji.

Inzko, koji je jako voljan iskoristiti Ovlasti na kraju 12 godina dugog mandata, nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida, u ovom momentu nema podršku PIC-a za takav potez.

Rusko-kineska ofanziva naprosto tjera Zapad da ponovno razmisli o svom odnosu prema Bonskim ovlastima.

Prije nego bi Vijeće sigurnosti uopće moglo debatirati o inicijativi Rusije i Kine, veliko je pitanje šta je s do sada važećih 5 ciljeva i 2 uslova za zatvaranje OHR-a?

Za ovaj set mjera svojevremeno je glasala i Rusija.

Ako bi Vijeće sigurnosti UN i raspravljalo o rezoluciji o zatvaranju OHR-a, prethodno bi neki organ, a to je samo i jedino PIC, morao odlučiti šta je s ovom odlukom - važi li ona ili ne.

Nema najava da bi se PIC mogao sastati i razmatrati ovu temu u skorije vrijeme.

Ruski udar na OHR, dakle, dodatno mobilizira Zapad.

Njemačkoj je iznimno stalo da njen visoki predstavnik ima najjaču moguću podršku.

Koliko je Berlinu to važno, svjedoči i činjenica da je Angela Merkle, kancelarka Njemačke, tokom nedavne posjete Vašingtonu s Joe Bidenom, predsjednikom SAD, razgovaral i na ovu temu, te je njen domaćin tokom obraćanja novinarima na zajedničkoj press konferenciji s kancelarkom istakao i OHR kao jedan od aktera s kojim će SAD intenzivno sarađivati u Bosni i Hercegovini.

Rusko-kineska rezolucija o OHR-u dolazi na sto predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti UN. U ovom mjesecu to je Francuska.

Toj je državi zapao "vreli krompir". Ona odlučuje da li se i kada o prijedlogu rezolucije može raspravljati.

Mogli su Rusi i Kinezi rezoluciju inicirati i narednog mjeseca, kada Francuska više nije predsjedavajuća. Tada funkciju preuzima Indija.

No, očito je da se pokušava posijati "sjeme razdora" unutar zapadnog bloka.

To ne prolazi nezapaženo.

"Preslaganje" SAD, EU, ali i Turske, Kanade... iza Schmidta intenzivno je u toku.

On, pak, ne smatra da mu se Bonske ovlasti trebaju oduzete. Naprotiv.

U balkanskoj turneji, koja je - kako rekosmo - u toku, nastupajući visoki predstavnik susreo se i s Aleksandrom Vučićem. Navodno, Bonske ovlasti bile su jedna od tema gdje se sagovornici nisu složili.

Ipak, sve oči aktera balkanskog rašomona uprte su u novu administraciju predsjednika SAD.

S nestrpljenjem se očekuju naredni potezi ekipe Joea Bidena, posebno prva lista političara i drugih ličnosti s područja bivše Jugoslavije i iz Albanije, na kojoj se intenzivno radi.

Mediji već uvelike spekuliraju o tome ko bi se mogao naći na njoj.

Politicki.ba već je ranije najavio koga je tu nominirao Valentin Inzko.

Njegova lista poslata je u Vašington, nakon što je iz SAD od njega zatraženo da je predloži.

"Crna lista" SAD nije jedini instrument.

Zvanični Vašington već ima svog izaslanika za zapadni Balkan. Trenutno je to Matthew Palmer. Imenovan je još u vrijeme Donalda Trumpa. Mediji spekuliraju da će i on otići s ove dužnosti.

Bidenova administracija nije prekinula s praksom imenovanja predsjedničkih ili specijalnih izaslanika državnog sekretara SAD. Naprotiv, uz ostojeće imenovani su novi, a najpoznatije lice je svakako John Kerry, specijalni Bidenov izaslanik za borbu protiv klimatskih promjena.

Njegovim imenovanjem ne samo da je poslata poruka da je ovaj fenomen iznimno važan, jer je opasan, već i da će specijalnih izaslanika biti još.

Schmidt sve više, ipak, dobija podršku Zapada i progresivnih i prema Bosni i Hercegovini prijateljski nastrojenih država.

Čak i ako ne bi želio koristiti Bonske ovlasti, Rusija (pa i Kina) sve ga više tjeraju na to.