Faris Marukić
Falsificiranje historije je jedan od rasprostranjenih propagandnih metoda kada zainteresirana strana u cilju postizanja političkih ciljeva negira historijske činjenice i revidira prošlost. U tom cilju, historijski dokumenti, statistike i izvori se falsificiraju, dok se upitni izvori predstavljaju kao legitimni. Ciljevi manipuliranja historijom su uglavnom politički – mobilizacija javnosti, stvaranje imidža neprijatelja, demonizacija protivnika, stvaranje iluzije moći i dr. Akademici ovu metodu nazivaju “negacijom, “prekrajanjem” i “revizionizmom”.
Obilježavanje progona Srba iz takozvane Republike Srpske Krajine u Prijedoru bilo je mjesto gdje smo jasno mogli svjedočiti falsificiranju historije. Prvo nejasno je zašto baš Prijedor, mjesto simbol stradanja Bošnjaka i Hrvata. Drugo, zašto je kao light motiv protjerivanja Srba korištena fotografija iz Žepe, snimljena tokom protjerivanja i stradanja Bošnjaka iz "zaštićene zone Žepa", koju su trebale, a nisu štititi snage UN-a.
Plagiranje u svrhe prikazivanja stradanja nije nova pojava. Poznata slika Uroša Predića "Kosovska djevojka" plagijat je iz 1919. godine. Nastala je na osnovu trideset godina ranije naslikane slike "Sestre s Vučjeg dola" Ferda Kikereca.
Druga slika Uroša Predića "Siroče na majčinom grobu" poslužila je mnogo kasnije kao prikaz. Slika je u formi reprinta objavljena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu uz opis da navodno prikazuje Skelane i dječaka čiju su rodbinu pobili muslimani.
