Na Kosovu će se 9.februara 2025.godine održati deveti parlamentarni izbori od proglašenja nezavisnosti 17.februara 2008.godine. Ovo su ujedno prvi redovni izbori od 2010.godine, a zbog političke nestabilnosti nekoliko prethodnih bili su prijevremeni izbori.
Skupština Kosova ukupno ima 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantirano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto. Izborni prag za ulazak u Skupštinu Kosova je 5%.
Tri glavna politička rivala su: Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje - VV) Albina Kurtija zajedno sa strankama Alternativa i Guxo, Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhiku, i Demokratske partije Kosova (PDK) Memli Krasniqi. Vodeće opozicione stranke nisu Centralnoj izbornoj komisiji prijavile zajedničku predizbornu koaliciju što govori o njihovim međusobnim odnosima. Onaj politički subjekt koji osvoji najviše glasova dobiva mogućnost da formira vladu.
Rezultati izbora, kako parlamentarnih, tako i lokalnih na jesen 2025.godine diktirat će dinamiku mogućih političkih i sigurnosnih dešavanja. Odnosi između srpskih i albanskih političkih partija oblikovati će se tokom kampanje za parlamentarne izbore. Agresivna kampanja, mogla bi dodatno da zaoštri već napete odnose među njima. Izborna kampanja bila je preuranjena, a Kosovo je zaglavljeno u raljama geopolitike.
Kosovo je ponovno skrenulo pažnju međunarodne javnosti, jer su Kosovo i Bosna i Hercegovina detektirani kao sigurnosne neuralgične tačke na Zapadnom Balkanu. Po pitanju Kosova imamo dva suprotstavljena ustavna rješenja, jedno prema kojem je Kosovo sastavni dio Srbije, i drugo prema kosovskom ustavu, da je Kosovo samostalna i nezavisna država. Kako je uopšte moguće normalizirati odnose kroz postojeći dijalog o normalizaciji odnosa uvažavajući ta dva ustavna rješenja?
Rezultati izbora, kako parlamentarnih, tako i lokalnih na jesen 2025.godine diktirat će dinamiku mogućih političkih i sigurnosnih dešavanja. Odnosi između srpskih i albanskih političkih partija oblikovati će se tokom kampanje za parlamentarne izbore. Agresivna kampanja, mogla bi dodatno da zaoštri već napete odnose među njima. Izborna kampanja bila je preuranjena, a Kosovo je zaglavljeno u raljama geopolitike.
Kosovo je ponovno skrenulo pažnju međunarodne javnosti, jer su Kosovo i Bosna i Hercegovina detektirani kao sigurnosne neuralgične tačke na Zapadnom Balkanu. Po pitanju Kosova imamo dva suprotstavljena ustavna rješenja, jedno prema kojem je Kosovo sastavni dio Srbije, i drugo prema kosovskom ustavu, da je Kosovo samostalna i nezavisna država. Kako je uopšte moguće normalizirati odnose kroz postojeći dijalog o normalizaciji odnosa uvažavajući ta dva ustavna rješenja?
Produciranje izmišljenih afera konstanta na Kosovu
Analitičari smatraju, da je Albin Kurti uspio demontirati značajan dio političko kriminalnih struktura na Kosovu. Koliko su snažne te strukture vidljivo je kroz njihove napore da pokušavaju svrgnuti aktualnog premijera Kurtija.
Nije nikakva tajna da jedan dio kosovskih opozicionih stranaka ima razvijene odnose i sa Beogradom. Opšte je poznata činjenica da je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić (DS) ujedno i predsjednik Demokratske stranke (DS) gradio tijesne odnose sa kosovskim premijerom, kasnije i predsjednikom Hashimom Thaçijem (PDK). Čak je Tadić najavljivao, da će Demokratska partija Kosova (PDK) uz njegovu pomoć postati punopravna članica Socijalističke interancionale (SI).
Analitičari smatraju, da će odmetnuti dio pravosuđa odnosno dijelovi tužilaštva u završnici izborne kampanje lansirati novu izmišljenu aferu koja će ciljano biti usmjerena prema premijeru Kurtiju i pojedinim njegovim najbližim saradnicima. Pripreme su završene i brižljivo se koordiniraju u saradnji sa jednim dijelom stranog faktora i očekuje se njeno plasiranje u javnost na vrhuncu izborne kampanje.
„Srpska lista“ postala politička realnost
Parlamentarni izbori predstavljaju test za srpske političke subjekte da potvrde liderstvo unutar srpske zajednice na Kosovu.
Na izborima će učestvovati šest srpskih političkih subjekata: Srpska lista, Srpska demokratija, Srpski narodni pokret, Za slobodu, pravdu i opstanak, Partija kosovskih Srba i Građanska inicijativa narodna pravda.
Srpska lista je najveća stranka kosovskih Srba, koja ima podršku zvaničnog Beograda. Od njenog formiranja 2013. pobjeđivala je na svim izborima na kojima je učestvovala, a od novembra 2022.godine uglavnom vodi politiku bojkota prema Vladi premijera Albina Kurtija. Zavisno od toga ko će biti na čelu buduće Vlade Kosova zavisit će da li će srpske partije sarađivati s tom Vladom. Nakon parlamentarnih dolaze lokalni izbori, koji su važni za Srbe i sjever Kosova, jer bi se na taj način Srbi mogli vratiti u institucije lokalne samouprave i stvoriti uslovi za osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO).
Prije početka izborne kampanje započeo je obračun dijela srpske opozicije i albanskih političkih stranaka sa Srpskom listom (SL), koja uživa bezuslovnu podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS). Preko Srpske liste, koja je favorit izbora u srpskoj zajednici na Kosovu pokušat će, da se obračunaju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i iskoriste svoje personalne veze sa pojedincima u Beogradu, koji učestvuju u protestima za rušenje Vučića. Još uvijek postoji strah od formiranja ZSO koji je preuveličavan, jer se još uvijek ne zna kako će da izgleda Zajednica opština sa srpskom većinom. ZSO je osjetljivo pitanje za obje strane, pa su u ovoj fazi još uvijek prisutni maksimalistički pristupi. ZSO nije moguće formirati bez održavanja lokalnih izbora na sjeveru Kosova.
„Bugarizacija“ i „katolizacija“ Kosova
Nedavni popis stanovništva na Kosovu bio je važan za prikupljanje vjerodostojnih podataka na osnovu kojih bi se mogao planirati i usmjeravati budući sveopšti društveni razvoj. Popis stanovništva je bojkotirala srpska zajednica posebno na sjeveru Kosova u četiri opštine sa srpskom većinom (Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok). Metodologija UN-a ne zahtjeva na popisu stanovništva izjašnjavanje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Ipak na području Kosova to izjašnjavanje postalo je krucijalnog značaja.
Napetosti između Srba i Albanaca, iskorištava Bugarska „pronalazeći“ što veći broj Bugara na Kosovu i dodijelivši im bugarsko odnosno državljanstvo EU. Na udaru se posebno nalaze Srbi, Bošnjaci i Goranci, čiji se broj znatno smanjuje upravo zbog agresivnosti Bugarske, koja njih dodjelom državljanstava i bugarskih dokumenta pretvara u „Bugare“. Bugarizacija Kosova je intenzivirana, jer Bugarska želi ustavno legalizirati postojanje Bugara u strukturi kosovskog stanovništva. Naredni korak je uvrštavanje u kosovski ustav bugarske zajednice kao što se to već zahtijeva od Republike Sjeverne Makedonije. U Albaniji su se na nedavnom popisu stanovništva prvi put pojavili Bugari. Prema popisu stanovništva u Albaniji iz 2023.godine, u toj zemlji živi 2.281 Makedonaca i 7.957 stanovnika se vode kao Bugari, iako je ovo prvi popis stanovništva kojim je obuhvaćena bugarska manjinska zajednica u Albaniji. U do sada svih 11 sprovedenih popisa stanovništva, nijedan stanovnik Albanije se nije izjasnio kao Bugarin što je posljedica intenzivne bugarizacije. Cilj je da Bugari zvanično postanu jedna od manjinskih zajednica na Kosovu, a u perspektivi da budu brojniji od srpske zajednice.
Pored „bugarizacije“ na Kosovu je prisutan trend „katolizacije“, gdje živi svega 1,75% katolika. Prisutan je trend povećavanja broja katolika i na tome se radi organizirano uz pomoć određenih centara iz inostranstva, jer na sceni imamo projekt, da se Albanci moraju vratiti svojim religijskim korijenima, a to je prema tom projektu katoličanstvo uz dodatno objašnjenje da će se tako približiti Evropi i da je katoličanstvo ključ njihovog identiteta. Tradicionalno Albanci pripadaju različitim religijskim denominacijama i za albanski identitet religija nema primaran značaj. Čak su pojedine opozicione kosovske vođe u tajnosti postali katolici, da bi se dodvorili određenim stranim krugovima, dok je prije nekoliko godina isto javno učinio albanski premijer Edi Rama (PS). Ne radi se o nimalo bezazlenom projektu, koji može narušiti tradicionalni religijski sklad među Albancima. O ozbiljnosti projekta govore podaci sa nedavnog popisa stanovništva u Albaniji, gdje su muslimani po prvi put prestali biti većinska religijska zajednica. Projekcije su, da bi do 2050.godine na Kosovu broj katolika moga preći 20%, dok bi Albanija u perspektivi postala zemlja sa najbrojnijom katoličkom zajednicom.
Analitičari smatraju, da Albin Kurti ima potencijala i političke snage da očuva unutar albansko jedinstvo i spriječi unutar religijski raskol među Albancima, koji može imati trajne i nesagledive posljedice. Albanci se moraju vratiti pridržavanju albanskog kanonskog prava (kanon Gjergj Kastrioti Skënderbeu i kanon Lekë Dukagjini), koji je riješio i pitanje religijske pripadnosti i skladnosti među Albancima.
Potreban novi pristup za Kosovo
Za EU je važnija promjena pristupa prema Kosovu od izbora specijalnog izaslanika EU za Kosovo. Generalno međunarodna zajednica mora imati novi pristup za Kosovo. Prisutna je inflaciju sporazuma između zvaničnog Beograda i Prištine, jer svaki novi sporazum zapravo prikriva neuspjehe onog prethodnog.
Dijalog o normalizaciji odnosa vođen posredstvom EU narušen je, jer EU nema jasnu politiku i viziju „upravljanja konfliktima i krizama“. Sigurnosna kriza će najvjerovatnije biti nastavljena u 2025.godini i zbog toga je važno postići dogovor o sigurnosnom paketu između Kosova i Srbije. Ukoliko Kosovo i Srbija žele normalizaciju odnosa i evropske integracije, moraju biti dio jedinstvenog evropskog sigurnosnog kišobrana.
Izbor novog specijalnog izaslanika EU za dijalog je važan, jer je Miroslav Lajčak vođenje dijaloga prepustio drugim akterima bez jasnih principa u dijalogu i realizaciji Briselskog sporazuma. Vlade u Prištini su se mijenjale, dok je sa strane Srbije sve vrijeme glavni pregovarač bio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Lajčak nije jedini odgovaran za kolaps dijaloga o normalizaciji odnosa, jer su pojedine zemlje EU vodile i uspostavljale paralelne veze odnosno gradile svoje bilateralne odnose i sa Srbijom i sa Kosovom time narušavajući odvijanje dijaloga o normalizaciji odnosa posredstvom EU. Za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova ključna je uloga SAD-a i nove američke administracije predvođene Donaldom Trumpom. Najave da će novi specijalni izaslanik EU za dijalog biti danski diplomata Peter Sørensen, samo će dodatno povećati korupcijske rizike.
Važan moment za Kosovo je trenutno predsjedavanje CEFTA-om. Tu Kosovo mora pokazati konstruktivnost za regionalnom saradnjom i raditi na otklanjanju prepreka koje postoje među članicama CEFTA-e u cilju unapređenja ekonomskih odnosa u regionu i svih drugih oblika saradnje.
Očekuje se uvjerljiva pobjeda Samoopredjeljenja (VV)
Predstojeći parlamentarni izbori na Kosovu biće plebiscit o tome, da li će pokret Samoopredjeljenje (VV) osvojiti više od 50% glasova? Agencija za istraživanje javnog mnijenja Valicon[2] obavila je istraživanje javnog mnijenja na Kosovu u periodu od 10-15.januara 2025.godine, CATSI metodom, na uzorku od 776 anketiranih starijih od 18 godina. Interval pouzdanosti od 95% na 50% je ±3%. Valicon javno objavljuje predizborne studije i u potpunosti finansira istraživanje; stoga su ovi rezultati nezavisni i transparentni.
Od ukupno 27 političkih stranaka i jednog nezavisnog kandidata koji učestvuju na izborima, postoje četiri politička subjekta koja osvajaju više od 90% svih glasova. Ovi izbori su izjašnjavanje o tome da li će VV imati većinu ili ne, jer su na granici postizanja više od 50%. I dalje je 20% neodlučenih birača što predstavlja potencijal za pridobivanje naklonjenosti u izbornoj kampanji. Skoro tri sedmice do izbora VV je jasan pobjednik. Trenutno PDK zauzima drugu poziciju, ali prema potencijalima LDK ima veći potencijal da zauzme 2. poziciju.
Da su izbori danas, rezultati bi bili takvi? Projekcija se računa samo među odlučenim vjerovatnim glasačima. (interval pouzdanosti je ±3,5%).
● VV 52%
● PDK 19%
● LDK 15%
● AAK-NISMA 8%
● PAI 1%
● NDS 1%
● PBKDSH 1%
● Ostali 3%
Od ukupno 27 političkih stranaka i jednog nezavisnog kandidata koji učestvuju na izborima, postoje četiri politička subjekta koja osvajaju više od 90% svih glasova. Ovi izbori su izjašnjavanje o tome da li će VV imati većinu ili ne, jer su na granici postizanja više od 50%. I dalje je 20% neodlučenih birača što predstavlja potencijal za pridobivanje naklonjenosti u izbornoj kampanji. Skoro tri sedmice do izbora VV je jasan pobjednik. Trenutno PDK zauzima drugu poziciju, ali prema potencijalima LDK ima veći potencijal da zauzme 2. poziciju.
Da su izbori danas, rezultati bi bili takvi? Projekcija se računa samo među odlučenim vjerovatnim glasačima. (interval pouzdanosti je ±3,5%).
● VV 52%
● PDK 19%
● LDK 15%
● AAK-NISMA 8%
● PAI 1%
● NDS 1%
● PBKDSH 1%
● Ostali 3%
Rezultati među opštom populacijom pokazuju trenutne političke preferencije. Ono što je važno jeste i dalje visok nivo neodlučenih birača od 20%. Oni će igrati važnu ulogu u tome da li će pokret VV dobiti većinu iznad 50%.
Potencijal za taktičko glasanje nije ravnomjerno raspoređen. Slika ispod pokazuje raspon između procjene udjela zajamčene podrške („osigurane“) i procjenu stranačkog ultimativnog dosega („doseg“). Plavo polje predstavlja vrlo vjerovatne glasače, dok zeleno polje predstavlja efekt mogućeg taktičkog glasanja u korist pojedine stranke. Intervali su prilično široki i značajno variraju od stranke do stranke, što znači da postoji potencijal, jer taktičko glasanje nije ravnomjerno raspoređeno među svim strankama. Rasponi su također mnogo širi od statističkog intervala pouzdanosti.
Skoro tri sedmice do izbora pokret VV je jasan pobjednik i ne može izgubiti od LDK i PDK. VV može dobiti od 40% do 59% glasova, u zavisnosti od završnog dijela izborne kampanje. Trenutno PDK zauzima drugu poziciju, ali prema potencijalima, LDK ima veći potencijal i još uvijek može zauzeti 2. mjesto po broju glasova. AAK-NISMA je teoretski još uvijek u igri za osvajanje 3. mjesta po broju glasova.
