Novi proizvodni objekti, solarne elektrane i vjetroelektrane previše dugo čekaju na priključenje i ulazak na pogon
Uvoz električne energije u Bosnu i Hercegovinu je za godinu dana skočio za skoro 600 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
U ovim podacima vidi se da je u prvom kvartalu prošle godine električna energija uvezena za iznos od 33,71 milion KM, dok je u istom razdoblju ove godine uvoz struje čak 235,39 miliona KM.
Tako je za godinu dana, gledajući ove podatke, uvoz narastao za čak 598,2 posto, pišu Nezavisne novine.
Bosna i Hercegovina je na ovaj način od najvećeg izvoznika električne energije postala veliki uvoznik.
Da je to tako, pokazuje da je ukupan uvoz električne energije u prvom kvartalu ove godine veći od ukupnog izvoza u istom razdoblju.
Ipak, prema ovim podacima, nije sve tako crno.
I izvoz struje je u prvom kvartalu ove godine skočio za 24,5 posto.
U prvom kvartalu prošle godine izvoz električne energije iznosio je 171,86 miliona KM, a u istom periodu ove godine 213,97 miliona KM.
Ali ako se usporedi izvoz struje iz prvog kvartala 2023. godine, kada je iznosio oko 367 miliona KM, možemo vidjeti da je i izvoz drastično pao u odnosu na razdoblje kada je BiH ostvarivala najbolje rezultate u plasmanu električne energije na inostrana tržišta.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC) i stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da su ovo poražavajući podaci.
“Ovo je rezultat prije svega smanjenja proizvodnje uglja i nedostatka uglja za proizvodnju električne energije. Također, na ovo je utjecala loša hidrologija u prva dva mjeseca ove godine. Tek su posljednje kiše popravile stanje te trenutno nema potrebe za uvozom. Prerano odustajanje od uglja dovelo nas je u ovu situaciju. Novi proizvodni objekti, solarne elektrane i vjetroelektrane previše dugo čekaju na priključenje i ulazak na pogon, što je neobjašnjivo. Naša administracija nije spremna na tranziciju energetike. Ipak, ovo je naša velika šansa, ali tu su potrebna odlučna rukovodstva u javnim kompanijama i spremnost da se krene u investicijski ciklus”, objašnjava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, javne investicije izostaju.
“Što se tiče tarifne politike, neminovno je da će doći do poskupljenja struje, uz poznavanje socijalne kategorije koja bi trebala biti zaštićena. Kada je u pitanju gospodarstvo, tu ne bi trebalo da dođe do velikih skokova u cijenama”, kazao je Bičakčić.
