Šta znači presuda Suda iz Strazbura: Ključna Schmidtova odredba Ustava FBiH koja omogućava HDZ-u kontrolu Federacije i izbor Vlade FBiH je pala.
Odredbe Ustava Federacije BiH prema kojima se biraju predsjednik i (pot)predsjednici Federacije BiH su diskriminatorne. To je suština odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. Zahvaljujući ovim odredbama koje je, u izbornoj noći 2022. godine, nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt HDZ BiH je imao apsolutnu kontrolu Federacije BiH. Evo i zbog čega, piše Istraga.ba.
Prema odredbama Ustava koje su diskriminatorne, Federacija BiH ima predsjednika i dvoje potpredsjednika. Svi oni moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, odnosno moraju biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasi odredba koju je 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Odlučujući u slučaju Zlatan Begić protiv BiH, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je ova odredba diskriminirajuća kada su u pitanju pripadnici ostalih naroda, što znači da je ovakav način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. To, pak, znači da ova Schmidtova odredba i sve druge koje proizilaze iz nje moraju biti izmijenjene i usklađene sa Konvencijom.
Zašto je ovime pogođen HDZ?
Namećući odredbe Ustava FBiH u izbornoj noći 2022. godine, Christian Schmidt je promijenio i strukturu Doma naroda FBiH, proširujući klubove konstitutivnih naroda sa 17 na 23, a klub ostalih sa sedam na 11 delegata. Schmidt je tada išao u korist HDZ-a BiH, dajući faktički kontrolni paket kantonima koji su pod kontrolom HDZ-a. Naime, da bi bio biran (pot)predsjednik Federacije on bi u prvom krugu morao imati podršku jedanaest delegata u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi. Na taj način Schmidt je HDZ-u isporučio sigurnog (pot)predsjednika Federacije bez čijeg potpisa, osim u iznimnim slučajevima kada nema podršku 14 delegata, nije moguće imenovati Vladu Federacije BiH.
Nakon odluke ESLJP, odredba o načinu izbora (pot)predsjednika Federacije BiH mora biti izmijenjena, jer ne ostavlja mogućnost članovima Kluba ostalih da delegiraju “svog” (pot)predsjednika. A to, opet, dalje znači da rukovodstvo Federacije (predsjednik i dva potpredsjednika) više neće birani na isti način, što bi značilo da HDZ-u BiH broj delegata u Domu naroda FBiH ukoliko bi se, recimo, izbor (pot)predsjednika Federacije u potpunosti iz Doma naroda prebacio u Predstavnički dom FBiH. Presuda u slučaju Begić sada otvara taj put.
I prije odluke ESLJP odredbe Ustava FBiH koje su bile na snazi prije Schmidtovog nametanja bile su proglašavane diskriminatornim.
Naime, 25. marta 2015. godine Ustavni sud BiH je, odlučujući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, presudio da su tadašnje odredbe Ustava Federacije BiH koje su propisivale način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH suprotne odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Naime, prema tadašnjim odredbama Ustava FBiH, Dom naroda FBiH je imao po sedamnaest delegata iz reda konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ostali se ni tada nisu pitali ništa.
“(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, pisalo je u odredbi Ustava Federacije BiH koju je, nakon Komšićevog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud BiH proglasio diskriminatornom još 2015. godine.
Međutim, suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, tada je odlučeno da ova presuda neće biti provođena dok se ne steknu politički uslovi, dok je diskriminatorna odredba ostala na snazi za razliku od odredaba Izbornog zakona BiH koje je, recimo, osporio Božo Ljubić.
Sedam godina kasnije, visoki predstavnik Christian Schmidt je nakon zatvaranja birališta 2022. godine odlučio da promijeni ovu odredbu Ustava FBiH.
“Članak IV.B.2. mijenja se i glasi: (1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasila je odluka visokog predstavnika Schmidta.
Schmidt je, dakle, zadržao identičan princip izbora (pot)predsjednika Federacije BiH, promijenivši samo brojeve delegata potrebnih za kandidaturu. Na taj način Schmidt je, znajući nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2015. godine zadržao način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH koji je, na kraju, Evropski sud za ljudska prava proglasio – diskriminatornim.
