OPASAN TREND: BiH sve više uvozi struju!

Početkom ove godine Bosna i Hercegovina zabilježila je dodatni pad izvoza električne energije, čime je nastavljen višegodišnji trend smanjenja plasmana ovog energenta na strana tržišta. Takva kretanja dovela su do promjene uloga, pa je zemlja od nekadašnjeg značajnog izvoznika postala neto uvoznik električne energije.

Dodatni izazov predstavlja i primjena CBAM mehanizma od početka godine. Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Europsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.


Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine bio 146,9 miliona KM, što predstavlja pad od približno 23 miliona KM. Trend opadanja vidljiv je i ranije, budući da je u januaru i februaru 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.

Istovremeno je zabilježeno i smanjenje uvoza električne energije u odnosu na prošlu godinu. Tokom prva dva mjeseca ove godine uvoz je iznosio 101 milion KM, dok je u istom periodu 2025. godine bio 153,2 miliona KM. Kao jedan od mogućih razloga navodi se povoljna hidrologija početkom godine, koja je omogućila bolju proizvodnju u hidroelektranama. Ipak, i pored smanjenja, riječ je o značajnom iznosu, posebno imajući u vidu da je u istom periodu 2024. godine uvoz iznosio 27 miliona KM.

Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.

U kontekstu CBAM-a, to u praksi znači da sredstva prikupljena kroz ovaj mehanizam ne bi bila usmjerena domaćim institucijama, već budžetu Europske unije.

“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona eura gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.

Na složenost tržišta električne energije ukazuje i stručnjak za energetiku Nihad Harbaš, koji ističe da prioritet ima stabilno snabdijevanje krajnjih potrošača, a ne isključivo tržišna cijena.

“Uzimajući u obzir fluktuacije cijena na berzama EU, odnosno uzimajući u obzir kombinaciju proizvodnih kapaciteta (koji se još i u EU u dosta zemalja baziraju na fosilnim gorivima) te intermitentnost obnovljivih izvora, mi ćemo sigurno biti konkurentni u određenim periodima godine”, objašnjava Harbaš.

Dodaje i da će se CBAM početi naplaćivati od 2027. godine za emisije iz 2026. godine.

“Mi ne smijemo dozvoliti da samo čekamo odgovor tržišta. Uvođenje internog sistema oporezivanja, dekarbonizacija energetskog sektora te ulaganje u OIE su jedini siguran put u borbi protiv CBAM-a i sličnih nameta koji sigurno naš izvoz dovode u pitanje, odnosno čine ga manje konkurentnim prema EU”, zaključio je Harbaš.