Piše: Faris Marukić
Opsada Jadotvilla tamna je mrlja u historiji UN-a koju ova organizacija nastoji izbaciti iz javnog diskursa, jer je jasno pokazala nesposobnost ove svjetske organizacije da okonča ratne sukobe, obuzda interese različitih svjetskih sila i pomogne svojim vojnicima čiji su životi bili ugroženi.
Kriza u Kongu započela je 1960. godine, kada je ova afrička zemlja proglasila nezavisnost od svog kolonijalnog suverena Belgije. Država je bila bogata raznim rijetkim mineralima, koji su donosili ogromne prihode. Samo nekoliko mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti Konga provincija Katanga, koju je predvodio premijer Moïse Tshombe proglašava nezavisnog od matice, a slijedile su je i druge oblasti. Katanga je bila pokrajina sa najvećim ekonomskim potencijalom, područje sa izraženom rudarskom aktivnošću. Vlada Konga suočila se sa secesionistima, ali i sa belgijskim trupama koje još uvijek nisu napustile svoj nekadašnji kolonijalni posjed. Stoga su pozvali Ujedinjene nacije da pomognu u rješavanju krize. Formirane su snage pod nazivnom UNOC, sastavljene od vojnika iz afričkih, europskih i azijskih zemalja. Zadatak im je bio da prate povlačenje belgijske vojske.
Irski kontingent od 150 vojnika poslan je u udaljeni grad Jadotville, na jugu zemlje. Ovaj grad imao je ogroman strateški značaj , jer su se tamo nalazili bogati rudnici uranijuma. Komandant irskog bataljona Pat Quinlan naredio je iskopavanje tranšeja u okolini baze, pripremanje rezervoara i nošenje oružja u svakoj prilici. Ipak, vremena je bilo premalo.
