Redovno su se na pregovaračkom stolu nalazili prijedlozi koji su preslikavali ranije zahtjeve HDZ-a.
Francusko-njemački prijedlog reforme odlučivanja u Evropskoj uniji po kojem bi se utjecaj manjih članica umanjio i time olakšalo donošenje odluka na površinu je izbacio svu licemjernost najmoćnijih članica EU prema Bosni i Hercegovini.
Ono što danas Francuska i Njemačka traže od Hrvatske i drugih manjih članica, upravo je suprotno od onog u čemu su je podržale u BiH.
Prijedlog, koji je objavljen u septembru ove godine, podrazumijeva ukidanje veta u Evropskom vijeću, odnosno jednoglasnosti u odlučivanju, u kojem sjede predstavnici svih 27 članica EU.
"Upotreba kvalificirane većine oduvijek se smatrala najočiglednijim rješenjem za prevazilaženje blokada u Vijeću. Prije sljedećeg proširenja, sve preostale političke odluke treba da budu prenesene iz jednoglasnosti u kvalificiranu većinu", stoji u prijedlogu.
Ovo bi značilo da manje članice gube mehanizme koje su često koristile da zaštite svoje nacionalne interese, u kojem god obliku ih predstavili.
Naprimjer, Mađarska je blokirala isporuku oružja Ukrajini, a Hrvatska je redovno svoje slaganje s većinom prodavala za podršku EU izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini u skladu s interesima Zagreba.
Kada je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michael nedavno sletio u Zagreb i po svemu sudeći zatražio od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da svojoj zemlji provođenjem reforme dobio je odbijenicu.
"Nismo za to. Važno da države, pogotovo ove koje su nedavno ušle, zadrže taj prerogativ", rekao je Plenković.
S druge strane, tokom pregovora o izbornoj reformi u BiH medijatorica EU Angelina Eichhorst držala je stranu oni koji su željeli dodatno otežati donošenje odluka u bh. institucijama jačanjem etničkih klubova u domovima naroda.
Kritike predstavnika Francuske i Njemačke u EU nije bilo, uprkos tome što su takvi principi upravo suprotni onome što danas traže od manjih članica EU.
Redovno su se na pregovaračkom stolu nalazili prijedlozi koji su preslikavali ranije zahtjeve HDZ-a, koji su u praksi značili jačanje etnodemokratije i manju protočnost odluka u institucijama. Naprimjer, uvođenje procenta od tri posto za svaki kanton kod biranja delegata za Dom naroda ili uvođenjem "opće skupštine naroda" kojom bi se drugim putem došlo do istog cilja.
Na istoj liniji stajao je i šef EU delegacije u BiH Johann Sattler koji je suštinski podržao visokog predstavnika da u tom smjeru donese izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije. Ne samo da nije dobio kritike, već mu je produžen mandat na godinu dana.
Također, odnos Njemačke prema politici Christiana Schmidta, kandidata kojeg je sama predložila potvrđuje takve zaključke.
Uprkos promjeni sastava vlade Njemačke koja je prvobitno podržala Schmidtovu kandidaturu, izostala je bilo kakva kritika odluka Schmidta koje su BiH vratile skoro u tačku gdje je bila 2000. godine.
