Trojka je pristala da se BH Gas eliminiše iz samog Zakona, ali još uvijek nije prihvatila zahtjev da se vlasništvo nad budućom kompanijom podijeli između tri spomenute kompanije.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara u ponedjeljak će se u Zagrebu u Banskim dvorima sastati sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Informaciju je objavila Vlada nama susjedne zemlje. Tema sastanka će najvjerovatnije biti izgradnja Južne plinske interkonekcije, piše portal Istraga.ba.
Sastanak dolazi u trenutku kada je otpravnik poslova SAD-a u Bosni i Hercegovini John Ginkel intenzivirao pregovore o izgradnji Južne plinske interkonekcije koji, makar po inicijalnom dogovoru, trebaju finansirati, graditi i upravljati američke kompanije.
Kao jedina potencijalna prepreka takvo rješenju je predsjednik HDZ-a Dragan Čović koji nastoji izigrati prvobitni dogovor insistiranjem da vlasništvo nad kompanijom dobije “ascocijacija kompanija” koja bi podrazumijevala podjednak omjer vlasništva hrvatskog Plinacroa i dvije federalne kompanije HZ HB i BH Gasa. Po toj ideji Amerikanci bi naplaćivali maržu za distribuciju plina. Time bi praktično kompanije pod kontrolom Zagreba i HDZ-a BiH imale 66 posto vlasništva i kontrolni paket.
Zanimljivo je da je informacija o takvom rješenju, kao već dogovorenom, prvobitno puštena na hrvatskoj državnoj televiziji (HRT) u decembru prošle godine. Gostujući u “Studiju 4” HRT-a navodni stručnjak za energetiku je kazao da je “kompromisni” dogovor već napravljen.
“BH Gas je nositelj transportne mreže u BiH, a s hrvatske strane nije postojala tvrtka koja bi upravljala mrežom u Hercegovini. Stoga je napravljeno kompromisno rješenje koje u potpunosti podržavam. Napravljena je nova tvrtka. BH Gas ima 33 posto vlasništva, kao i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Plinacro Zagreb će također imati 33 posto. Američka vlada je odlučila da će tom tvrtkom upravljati američka tvrtka koja će izgraditi interkonekciju i naplaćivati svoje marže. Tako se cijeli projekt stabilizirao i dobio jednu ozbiljnu formu. To odgovara i Hrvatima i Bošnjacima”, kazao je Jakić.
Mjesec dana kasnije, Jakić je dementovao sam sebe rekavši da energetski stručnjaci iz Hrvatske “predlažu” takvo rješenje gdje bi vlasništvo bilo podjeljeno između tri kompanije, iako je ranije tvrdio da je dogovor već postignut.
“Oni bi znači financirali izgradnju plinovoda koji bi bio u vlasništvu ove tri tvrtke, ali bi oni i upravljali s njim. Upravljati znači postaviti svoje stručnjake na organizaciji transporta, prijenosa i stavljanja na funkciju distribucije plina. Na taj način bi se napravila jedna nova tvrtka koja bi imala svoju vlasničku i upravljačku strukturu, a vlasništvo ili suvlasništvo bilo bi od ove tri tvrtke. To smatram jednim jako dobrim rješenjem jer poznavajući dobro situaciju u BiH jer sam iz tih krajeva, mislim da je to idealno rješenje za sve tri opcije bošnjačku, hrvatsku, ali i američku”, kazao je 20. januara Jakić za Bljesak.info.
Jasno je iz navedenog da je Jakić, putem hrvatskih medija, djelovao kao propagandista hrvatske politike, a ne energetski stručnjak, s ciljem da nametne ovakvo rješenje američkoj strani koja će u svemu i imati posljednju riječ. Da je u pitanju sinhronizacija hrvatskih državnih medija i politike potvrdio je gotovo identičan zahtjev Čovića da se vlasništvo podjeli između Plinacro-a, HZ HB i BG Gasa.
Ništa od toga nije podrazumijevao dogovor sa američkom stranom gdje je jasno naznačeno da će američka kompanija nakon isteka koncesija od minimum 30 godina upravljanje predati Federaciji BiH. Amerikanci su zahtjevali da američke kompanije dobiju koncesiju, a što se moglo riješiti i amandmanom na postojeći Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, a koji se usvojen ranije u Parlamentu FBiH.
Uprkos tome, Trojka je pristala da se BH Gas eliminiše iz samog Zakona, ali još uvijek nije prihvatila zahtjev da se vlasništvo nad budućom kompanijom podijeli između tri spomenute kompanije. S obzirom na to da je Trojka u permanentnom strahu od hrvatske politike, nema sumnje da u Zagrebu vjeruju da je moguće izvršiti dodatni pritisak da prihvate sve uslove hrvatske strane.
Predstojeći sastanak u Zagrebu vjerovatno će biti još jedan pokušaj pritiska na predstavnike Trojke da prihvate HDZ-ov zahtjev.
