Južna interkonekcija posvađala je Trojku i stranke HNS-a. Zakon koji je ranije usvojila Vlada Fadila Novalića je izglasan i rukama ministara HDZ-a BiH, ali je on povučen nakon dolaska Nermina Nikšića na čelo federalne vlade.
Kada je ponovo poslan u parlamentarnu proceduru, protiv njega su “ustali” HNS-ovi zastupnici jer su tražili osnivanje novog preduzeća pored postojećeg BH gasa. To je osudila i ambasada Sjedinjenih Američkih Država koja je lidera HDZ-a BiH optužila da BiH čini ovisnom o ruskom gasu.
Zakon je ipak nedavno usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i sada u istom tekstu mora biti usvojen i u Domu naroda.
Predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH Dragan Mioković za Buku kaže da je Južna interkonekcija jedna od strateških stvari izuzetno bitnih za Bosnu i Hercegovinu. Jedna od, pojašnjava, jer postoji plan o četiri interkonekcije, pa je Južna samo jedna od njih.
“S njom se prvom krenulo. Činjenica da je zakon usvojen je dobar korak”, kaže Mioković.
Upitan koliko ćemo čekati na realizaciju i koje probleme možemo očekivati na izgradnji gasovoda za ukapljeni gas kojim se smanjuje zavisnost o ruskom gasu, Mioković govori da treba biti realan.
“Kao realista sam potpuno siguran da se preduslovi, a kamoli realizacija projekta ne može obezbijediti bez učešća hrvatskih politika. Pritom mislim na Republiku Hrvatsku i u ovom slučaju HDZ BiH. To tvrdim na osnovu toga što Južna interkonekcija podrazumijeva između 70 i 80 km cjevovoda u Republici Hrvatskoj do bh. granice a onda proalzak te cijevi kroz tri zapadno-hercegovačka kantona”, kaže Mioković.
Dodaje i da će Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska morati potpisati međudržavni sporazum, što mora ići preko Savjeta ministara na čijem čelu je HDZ-ova Borjana Krišto.
