Bosna i Hercegovina bi, paralelno s projektom Južna interkonekcija koji je u fazi planiranja, mogla dobiti još jednu alternativu ruskom plinu, i to s istoka Evrope. Riječ je o hibridnom modelu snabdijevanja plinom iz Azerbejdžana putem takozvanog “virtuelnog plinovoda”, koji razvija bugarska kompanija M-Gaz.
Ovaj model podrazumijeva infrastrukturu koja može istovremeno prenositi prirodni plin i mješavine vodika, čime se otvara prostor i za buduću energetsku tranziciju. U Bugarskoj je projekat već dao konkretne rezultate, a u decembru prošle godine pokrenut je i u Sjevernoj Makedoniji, uz planirano širenje na albansko tržište.
Direktorica za strateški rast i uticaj kompanije M-Gaz Gergana Manolova izjavila je za azerbejdžanski portal da je hibridni model posebno značajan za balkansku regiju, gdje je distributivna plinska mreža često manje razvijena nego u srednjoj Evropi.
Kako je navela, koncept “virtuelnog cjevovoda” usmjeren je na zemlje poput Bugarske, Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, s ciljem smanjenja energetske nejednakosti i osiguravanja pristupa otpornim i isplativim energetskim rješenjima, kakva su dostupna u razvijenijim dijelovima kontinenta.
Za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Crnu Goru i Srbiju, trenutno se radi na izradi studije izvodljivosti. Prema navodima kompanije, model je već pokazao efikasnost u praksi: isporučeno je 89 miliona kubnih nanometara azerbejdžanskog prirodnog plina za 46 industrijskih klijenata i pet socijalnih institucija u Bugarskoj. Snabdijevanje je obuhvatilo rudarski, metalurški, farmaceutski i prehrambeni sektor, uz održavanje stabilne ravnoteže isporuka.
