Južna interkonekcija prepuštena američkoj firmi bez iskustva

Jasmin Mujanović je pisao o tome kako AAFS nema zaposlenih niti bilo kakvu poznatu historiju realizacije infrastrukturnih ili bilo kakvih drugih projekata.

Lejla Memčić Herić

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila je u hitnu proceduru izmjene zakona o gasovodu Južna interkonekcija, kojima se kao ključni investitor uvodi nedavno osnovana američka kompanija bez referenci, dok se državni BH Gas u potpunosti isključuje iz projekta vrijednog oko 200 miliona dolara. Ovaj potez otvara niz pitanja o transparentnosti, političkim vezama i dugoročnim posljedicama po energetsku sigurnost Federacije BiH.

Izmjenama zakona u sam zakon se uvodi i američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Ova kompanija poslala je Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Firmu vodi Joseph Flynn, brat lobiste Miorada Dodika Michala Flynna, ali Vlada FBiH tu činjenicu mjesecima zanemaruje i ne pominje. BH Gas je u potpunosti izbačen iz zakona i ovo preduzeće će svu dosadašnju dokumentaciju o plinovodu morati predati američkom investitoru.

“Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom”, navodi se u saopćenju Vlade.

Izmjenama je predviđeno da se plinovod produži do Gruda, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa, Kladnja i Tuzle.

Kompanija bez realiziranih projekata

AAFS Infrastructure and Energy LLC je (vrlo) nedavno osnovana firma sa sjedištem u Wyomingu, čiji su jedini poznati vlasnici Joseph Flynn i Jesse Binnall, advokat Michaela Flynna.

Jasmin Mujanović je pisao o tome kako AAFS nema zaposlenih niti bilo kakvu poznatu historiju realizacije infrastrukturnih ili bilo kakvih drugih projekata, a ipak ju je Ambasada SAD-a u Sarajevu promovirala kao glavnog kandidata za izgradnju plinovoda Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 miliona dolara.

Kompanija u Sarajevu registrovana je na adresi Splitska 12 u manjoj dvospratnoj zgradi.

Na istoj adresi 1. januara 2021. godine registrovana je firma AAFS čije je direktor i vlasnik bio Amer Bekan, nekadašnji predsjednik Prve stranke i kandidat na izborima u BiH 2014. i 2016, koji je nedavno bio na sastanku Flynna i Binnalla sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Sada je ime kompanije promijenjeno u AAFS Infrastructure and Energy L.L.C., a vlasnik je kompanija s istim imenom registrovana u SAD-u dan nakon što je dogovoreno da će američka firma upravljati ovim plinovodom.

Prvobitno je bilo dogovoreno da će američki investitor dobiti koncesiju nad plinovodom na 30 godina, a u novom prijedlogu zakona koncesija se ne pominje. Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekta, kako se navodi u Nacrtu zakona, uredit će se Ugovorom koji će Investitor i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjenama zakona.

BH gas mora predati svu dokumentaciju

Dalje se navodi da BH Gas, odnosno kako je navedeno u izmjenama zakona “operator postojećeg transportnog sistema u FBiH kao dotadašnji nosilac investiciono-tehničke dokumentacije i važećih akata, na zahtjev investitora preda dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva uz obavezu investitora na snošenje stvarnih troškova koje je BH Gas izdvojio za izradu dokumentacije.

Navodi se da će BH Gas, odnosno kako je navedeno u tekstu “operator postojećeg transportnog sistema u FBiH”, osposobiti postojeći vlastiti transportni sistem (etapno) za reverzibilan rad i prilagoditi ga tehničkim zahtjevima i na taj način omogućiti stabilno snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH.

“Izuzetno od odredbi Zakona o privrednim društvima, za bilo kakvu, direktnu ili indirektnu promjenu vlasničke ili upravljačke kontrole nad Investitorom, uključujući sticanje ili raspolaganje sa više od 15% udjela, otuđenje ekonomskih interesa, davanje opcija ili na bilo koji drugi način opterećivanja udjela u Investitoru nije dozvoljeno bez prethodnog odobrenja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže se u Nacrtu.

Dakle, prema ovoj odredbi američki investitor ne može, bez saglasnosti Parlamenta Federacije, prodati udio u Južnoj interkonekciji primjera radi Hrvatskoj ili nekoj hrvatskoj kompaniji.

“Ovo se ne odnosi na finansiranje ili refinansiranje, davanje ili izvršenje osiguranja, opcije, konvertibilne instrumente, prijenose ekonomskih interesa, interne reorganizacije ili promjene na nivou vlasnika koje ne dovode do promjene kontrole”, navodi se.

Investitor je dužan obavijestiti Vladu FBiH o svakoj promjeni vlasništva unutar kompanije.

“Nepostupanje po ovoj obavezi predstavlja osnov za pokretanje postupka oduzimanja prava dodijeljenih ovim Zakonom”, navodi se.

Iako Vlada FBiH izmjene pravda jačanjem energetske sigurnosti i privlačenjem stranih investicija, brojna otvorena pitanja – od iskustva investitora i njegovih političkih veza, do izostanka jasnih odredbi o koncesiji – ipak ostavljaju prostor za sumnju u opravdanost ovakvog modela upravljanja strateškim projektom. Odluka o Južnoj interkonekciji tako bi mogla imati dugoročne posljedice po energetski sektor.