Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA), državna novinska agencija Republike Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija (HRT) i drugi mediji bliski vladi u Zagrebu prenijeli su 12. februara da Evropska unija (EU) neće pratiti eventualne američke investicije u Bosni i Hercegovini koje bi se temeljile na eksploataciji fosilnih goriva, pa tako ni projekt plinovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska.
Pozivajući se - "znakovito" - na medije bliske Miloradu Dodiku, mediji u Zagrebu na istaknutim mjestima prenose da "Brisel ima čvrsto stajalište o tome da treba podržati projekte koji se temelje na obnovljivim izvorima energije, a gradnja novih plinovoda nije jedna od tih", pa HINA zaključuje da se "Brisel i Washington i na tom planu razlikuju u odnosu na BiH".
"Delegacija EU-a izrijekom je potvrdila da ih to ne zanima i da Bosna i Hercegovina ne može računati na finansijsku potporu za projekte koji bi samo povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima i protivili se klimatskim ciljevima", navodi HINA.
Dok hrvatski mediji skeptično pristupaju cijelom projektu, tvrdeći da "politika (ne navodeći koja) u Bosni i Hercegovini komplicira projekt Južne interkonekcije", nameće se pitanje je li na sceni još jedan suptilan pokušaj bojkotiranja strateškog projekta administracije Donalda Trumpa, a da se to, jasno, ne kaže.
Zanimljivo je da se to dešava u isto vrijeme dok premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković američkog državnog sekretara Marca Rubija na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu uvjerava da se, uz ostalo, zalaže za "nastavak aktivnosti u pogledu realizacije projekta Južne plinske interkonekcije".
U ovom kontekstu legitimno je pitanje šta ova odluka EU o Južnoj plinskoj interkonekciji znači imajući u vidu činjenicu da su države članice EU-a potkraj januara ove godine usvojile uredbu koja uvodi pravno obvezujuću, postupnu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda, s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027. godine.
Znači li to da se Bosna i Hercegovina ostaje u zagrljaju energetskih interesa Rusije, i to iako je kandidatkinja za članstvo u EU?
Naime, Evropska unija je finansirala LNG i plinske interkonekcije u Poljskoj, Grčkoj i Litvaniji kao instrument smanjenja ovisnosti o Moskvi. Odbijanje sličnog modela u Bosni i Hercegovini stoga otvara pitanje kriterija koji se primjenjuju na Zapadni Balkan. Nije li to, na koncu, u interesu Milorada Dodika i vlasti Vladimira Putina?
Ako je pozicija Brisela već takva, znači li to da je stav o Južnoj plinskoj interkonekciji donesen bez Republike Hrvatske, odnosno uprkos činjenici da se Andrej Plenković zalaže za njen nastavak? Teško.
