Piše: Adelheid Wölfl
Azra Zornić ne želi ništa više osim svojih građanskih prava. Ali nisu svi građani u Bosni i Hercegovini isti. Jevrejima, na primjer, ali i Romima nije dozvoljeno da se kandidiraju za funkciju predsjednika ili za Dom naroda. Gospođi Zornić to također nije dozvoljeno jer ne želi sebe svrstati ni u jednu od tri takozvane dominantne etničke grupe, Bošnjake, Srbe, Hrvate. Gospođa Zornić je samo Bosanka, državljanka. Evropski sud za ljudska prava je još 2014. godine presudio da se Ustav BiH mora promijeniti kako ljudi poput gospođe Zornić više ne bi bili u nepovoljnom položaju. Presude koje bi trebale ukinuti temeljnu diskriminaciju Jevreja ili Roma datiraju iz 2009. godine.
Ali iako bi jednakost svih građana trebala biti temelj svih demokratija i iako niko ne smije biti diskriminiran zbog pripadnosti grupi unutar EU, niko se do sada nije zauzeo za Bosance kao gospođa Zornić. Ona kaže da joj se od jula 2014. godine, kada je Evropski sud za ljudska prava presudio u njenu korist, nijedan relevantni politički akter nije obratio.
"Ovdje u Bosni i Hercegovini imamo tri etničke plemenske vođe koji sebe nazivaju etničkim predstavnicima. Provođenje moje presude dovelo bi ovaj diskriminatorni sistem - a sa njim i plemenske vođe - do potpunog političkog kolapsa", rekla je ona.
Ustav za sve građane
Ona poziva na građanski ustav koji bi konačno omogućio funkcionalnu vladu. Ona ističe da svi nenacionalisti u BiH, desetine hiljada ljudi koji ne žele da se etnički i rasno definiraju jer odbacuju tu ideologiju, ne samo da se ne mogu kandidirati, "već nemaju ni šanse da dobiju odgovarajući posao, obrazovanje ili bolju zdravstvenu zaštitu“. Jer zbog etničke proporcionalnosti, nenacionalistima ili manjinama je teško da uđu u sistem.
U zemlji se već mjesecima raspravlja o promjenama izbornog zakona i ustava. Iznad svega, hrvatski nacionalistički HDZ želi da jedan od njegovih političara bude izabran u državno Predsjedništvo kao Hrvat. Mnogi birači HDZ-a osjećaju se "nadglasani" od strane Bošnjaka jer nisu samo Bosanci koji sebe nazivaju Hrvatima izabrali nenacionalistu Željka Komšića, koji je sada Hrvat u državnom Predsjedništvu.
Gerrymandering
HDZ je stoga predložio uvođenje tri izborne jedinice, koje bi trebale biti osmišljene na način da u svakom slučaju pobijedi kandidat HDZ-a. Ako pogledate prethodno glasačko ponašanje, izborna jedinica C nema jasnu većinu. Ovakva reorganizacija izbornih okruga ne samo da podsjeća na Gerrymandering poznat u SAD-u, prema kojem se granicama izbornih jedinica manipulira kako bi se maksimizirale vlastite šanse za uspjeh, već predstavlja i maksimu koju je postavila sama EU, a prije svega od strane Njemačke, da u Bosni i Hercegovini ne dođe do dalje podjele duž etničkih granica.
Američki diplomata Matthew Palmer se zauzvrat zalaže za izostavljanje etničkih prefiksa za izbor tri člana državnog predsjedništva. Ustavni bosanskohercegovački stručnjak Josef Marko smatra da samo izostavljanje etničkih prefiksa za Predsjedništvo u ustavu ne može dovesti do okončanja takozvane "direktne diskriminacije" jer, kako se s pravom strahuje gospođa Zornić, uticaj na konkretno formiranje prava glasa je bitno.
Izostavljanje pojmova "hrvatski" i "bošnjački"
Prijedlog HDZ-a za izmjenu izbornog zakona ponovo se temelji isključivo na hrvatskim i bošnjačkim predsjedničkim kandidatima koji bi morali biti izabrani. "To nikako nije dovoljno da se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR)", rekao je Marko. Da bi se to sprovelo, svakako bi se iz teksta bez zamjene morala izbrisati činjenica da se radi o izboru "bošnjačkog" i "hrvatskog" člana.
„Kada bi se etnički prefiksi izbrisali i u ustavu i u izbornom zakonu, onda bi se moglo tvrditi da bi se eliminirala 'direktna diskriminacija' u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, čak i ako bi etnički 'gerrymandering' u vidu podjele izbornih jedinica ponovo vratilo na temu izbornih jedinica A i B“, kaže Marko. Ostaje, međutim, pitanje nije li onda riječ o nekom obliku "indirektne diskriminacije"
A bi, kako se i boji Zornić. "Ne postoji praksa Evropskog suda za ljudska prava", rekao je Marko.
