Tri godine poslije, stvari su se iz temelja promijenile.
Piše: Haris Imamović
Već duže vrijeme se u javnosti govori o tome da bi SDA i SDP, nakon narednih općih izbora, mogli ući u koaliciju i formirati vlast. U politici je sve moguće. Tako je i crveno-zelena koalicija moguća. U prevodu: nije sigurno da će i doći do nje. Ima li onda uopće smisla govoriti o tome sada?
Ako se sjetimo kakva je situacija u tom pogledu bila uoči prošlih općih izbora, te je uporedimo s današnjom, čini se da ima. Naime, uoči izbora 2022. iz SDP-a su nedvosmisleno isticali da koalicija sa SDA ne dolazi u obzir ni u kakvim okolnostima. Trojku su tada američke diplomate okupljale oko ideje da se SDA skine s vlasti. Tri godine poslije, stvari su se iz temelja promijenile.
Simptomi promjene
Za razliku od oktobra 2021, danas, u oktobru 2025, godinu dana uoči općih izbora, Amerikanci više nisu protiv SDA. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović se, naprimjer, jučer sastao sa otpravnikom poslova Johnom Ginkelom, nakon što se bivši američki ambasador godinama odbijao vidjeti s bilo kime iz SDA. Također, nova američka administracija se, po svemu sudeći, neće uplitati u formiranje vlasti u Federaciji kao prethodna.
Još jedan simptom promjene je da SDP ne govori da neće sa SDA; a ni SDA ne govori da neće sa SDP-om. Iako, naravno, i jedni i drugi govore kako najradije ne bi jedni s drugima u koaliciju.
Tako je nedavno, u Dnevniku D FTV, Nikolina Veljović pitala Izetbegovića da li je moguća “crveno-zelena” koalicija, a on odgovorio da je on ne isključuje, iako je ne preferira.
“U jednom širokom probosanskom bloku, koji bi nam bio neophodan, itekako ima mjesta za jednu stranku koju podržava 100 hiljada ljevičara”, kazao je Izetbegović o SDP-u, ali je dodao da ipak preferira stranke koje su se suprotstavljale Trojki, misleći na DF i SBiH.
Na gotovo identičan način je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić odgovorio voditelju Face TV, koji ga je upitao hoće li u koaliciju sa SDA.
“Hoćemo li? Nećemo”, kazao je Nikšić, “pa mi smo ih poslali u opoziciju. Mogli smo i sad napraviti tu priču [sa SDA]. Nemojte da sad nešto kao… Rezultati izbora će kazati. Možda niko neće moći formirati vlast, pa budemo morali svi napraviti nekakvu koaliciju i učestvovati u tome.” U prevodu: najradije ne bismo, ali možda budemo morali.
Kod predsjednika SDP-a više nema one isključivosti s kojom je nekada isticao da neće sa SDA ni pod kojim uslovima. (A kamoli one sada mnogo puta ismijane arogancije s kojom je Sabina Ćudić isticala da Naša stranka neće ni sa HDZ-om i SNSD-om.) Ova nova Nikšićeva retorika ukazuje na promjenu političke klime u odnosu na vrijeme uoči izbora 2022, kada je otvaranje bilo kakve mogućnosti ulaska u vlast sa SDA bilo tabu u SDP-u, NiP-u i Našoj stranci.
Negativna energija Trojke gubi sugestivnu moć
Za razliku od SDP-a, NiP i Naša stranka nisu se, ovih dana, oglašavali o mogućoj koaliciji sa SDA. Niti se o SDA oglašava o mogućoj koaliciji s njima. Iako se sigurno ne podnose, to ne znači da će vječno ostati tako.
Primjera radi, mnogo više zle krvi je, od 2009. do 2015, bilo između SDA i SBB-a pa su, svejedno, završili u koaliciji. Ostrašćenost s kojom kadrovi NiP-a i Naše stranke govore o SDA, i obratno, nije ništa u poređenju sa nekadašnjim sukobima između SBB-a i SDA. Ili, kako jedna popularna pjesma otkriva – od ljubavi do mržnje ima tako malo.
Naravno, nikome od pobrojanih nije u interesu da govore o koalicijama. Vidljivo je, recimo, da i lider DF-a Željko Komšić izbjegava govoriti bilo o koaliciji sa SDA, bilo o koaliciji sa Trojkom. Koliko je nepopularno govoriti o postizbornim shemama godinu uoči izbora vidjelo se kada je Bakir Izetbegović kazao dvije-tri lijepe riječi o SDP-u. Odmah se suočio sa kritikama jastrebova u SDA. Izetbegović je u popravnoj formulaciji više govorio o tome kako najradije ne bi sa SDP-om, te da će samo ako se bude moralo, itd.
Isto stanje je i u redovima Trojke, čiji su odrasli članovi, poput Nikšića, svjesni da je koalicija sa SDA moguća, a opet teško im je to izustiti, jer je izbacivanje SDA iz vlasti jedini vidljiv rezultat Trojke u ovom mandatu.
Negativne emocije spram SDA su, nakon odlaska Bidenove administracije, jedini kohezivni faktor unutar Trojke. Poluraspadnuta koalicija SDP-a, NiP-a i NS-a se, s vremena na vrijeme, okupi u ponekom zajedničkom saopćenju protiv SDA. Ali s obzirom da SDA već godinama nije na vlasti, ta negativna energija Trojke, podesna za djelovanje iz opozicije, gubi svoju sugestivnu moć.
Na koncu, nije isto voditi, uz pomoć Amerikanaca, kampanju s jedinim ciljem, da skine SDA s vlasti, i voditi, bez pomoći Amerikanaca, kampanju s jedinim ciljem da se SDA zadrži u opoziciji, tj. Trojka na vlasti.
Problem liderstva
Prema anketi, koju je proveo IPSOS za Međunarodni republikanski institut (IRI), jednu od najutjecajnijih američkih fondacija, SDA ima uvjerljivu prednost u odnosu na stranke Trojke (što objašnjava i obnovu odnosa između Amerikanaca i SDA). Ono što najviše iznenađuje jeste da DF, po toj anketi, ima veću podršku od SDP-a.
U trenutku kada svima postaje jasno da je Trojka istrošen koncept, najvjerovatnija vladajuća koalicija, koja bi predstavljala “B” komponentu u idućem mandatu, jeste SDA-DF plus eventualno manje stranke.
Zašto mislim da je to vjerovatnija opcija, odnosno da je SDA-SDP manje vjerovatna? U spomenutom intervjuu, Izetbegović je kazao: “SDP ne može biti liderska stranka, kada je u pitanju eventualna koalicija sa SDA.” Razumljivo da predsjednik SDA, očekujući pobjedu, to podcrta, ali valja imati na umu da i SDP ima svoju sujetu.
Ako je SDP-ovcima bilo podnošljivo da, kao vodeća stranka, koaliraju sa SDA u doba Platforme, pitanje je koliko su sada spremni da budu “druga stranka” u koaliciji, naročito ako im na idućim izborima padne broj glasova. DF, SBiH, NES ili SBB nemaju taj kompleks liderske stranke; štaviše te stranke se i jesu profilirale kao “druge”, zbog čega imaju znatno jači koalicioni potencijal, nego SDA i SDP koje su u jesen 1993. i 2011. pokazale da mogu koalirati, ali i da ne mogu dugo izdržati u toj koaliciji.
Zato mislim da je koalicija SDA sa DF-om i SBiH-om vjerovatnija od one između SDA i SDP-a. Ali nije neminovno. Možda se, kako kaže Nikšić, desi da SDA i SDP budu morali formirati vlast. Najstabilnija koalicija bi bila bh. verzija “semafor koalicije”: SDA-SDP-DF. Moguće je i da SDA formira vlast sa SBiH-om, NES-om, NiP-om, SBB-om, itd. Zvuči nevjerovatno, ali je teorijski moguća i koalicija Trojka-DF plus manje stranke.
Jedino što se već sada može isključiti jeste da će Trojka ostati sama na vlasti. Naime, ta koalicija je i na izborima 2022, kada nisu nosili teret vlasti na svojim leđima, dobila premalu podršku, te su jedva nekako formirali vlast, uz snažnu američku podršku i intervenciju OHR-a. Sada ih Amerikanci više ne guraju i kao vlast moraju, umjesto obećanja, nuditi rezultate, a u tom pogledu su u teškoj oskudici.
