Piše: Faris Marukić
Ujedinjene nacije proglasile su Rohinja muslimane najugroženijom manjinskom grupom na svijetu i opisale zločine mijanmarskih vlasti nad njima kao “etničko čišćenje“. Ali zašto je to tako ? Ko je posijao sjeme problema ? U ovom radu, nastojat ćemo objasniti koji su to događaji i ličnosti, iz druge polovine 20. stoljeća, uticali na težak položaj Rohinja. Protjerivanje Rohinja muslimana inteziviralo se od 2017. godine, ali se u pozadini krije proces star sedamdeset godina. To nam govori da je riječ o diskriminaciji dugog trajanja, a koju ostatak svijeta nijemo posmatra.
Ekstremisti među mijanmarskom budističkom zajednicom 1948. godine, pri oslobađanju od britanske kolonijalne vlasti, konstruišu narativ da nijedan pripadnik Rohinja zajednice nije živio u Mijanmaru prije 1824. godine. Postoje dobri razlozi za vjeruju da je tokom perioda britanske vladavine u Indiji i Burmi došlo do određenog stepena migracije muslimana iz Bengalskoga zaljeva u državu Rakhine. Ipak, to ne može biti argument kojim bi se opovrgla tvrdnja da su Rohinja muslimani bili dio multietničkog kolorita Burme, danas Mijanmara, prije dolaska britanske kolonijalne uprave 1824. godine.
Zanimljivo je da je uoči sticanja nezavisnosti koju je britanska kolonijalna vlast dala Burmi 1948. godine, grupa političkih lidera Rohinja apelovala da se iniciraju mjere kojima bi se inkorporirao sjeverni dio države Arakan, što je tada bio Istočni Pakistan, a današnji Bangladeš. Molba nije naišla na razumijevanje.










