Ne možemo spriječiti svaku katastrofu. Ali moramo se pripremiti. Možemo ulagati u modernu infrastrukturu, osnažiti lokalne sisteme odgovora i uskladiti se s evropskim standardima za zaštitu voda i okoliša.
Piše: Luigi Soreca
Prije godinu dana, 4. oktobra 2024. godine, Bosnu i Hercegovinu pogodile su razorne poplave i klizišta. Poplave su zahvatile više općina, odnijele 27 života, raselile preko hiljadu porodica i uništile domove, infrastrukturu i privredu.
Teško je zamisliti bol koju građani pogođenih zajednica i danas nose. Nikada neću zaboraviti ono što sam vidio u Donjoj Jablanici u danima nakon katastrofe, niti ljude s kojima sam se susreo. Danas su oni u našim srcima i mislima, baš kao što su bili i prije godinu dana.
Sjećanje na poplave također je sjećanje na snagu i jedinstvo koje je uslijedilo. Prve spasilačke službe neumorno su radile na zaštiti života. Uključili su se volonteri. Susjedi pomagali susjedima. U tim teškim vremenima vidjeli smo ono najbolje od ljudske prirode, najbolje od Bosne i Hercegovine.
Evropska unija je bila ponosna što je stajala uz Bosnu i Hercegovinu od prvih sati, šaljući spasilačke timove, skloništa za vanredne situacije i opremu putem Mehanizma civilne zaštite EU-a.
Solidarnost među partnerima u kriznim vremenima je osnovni princip za EU, kao projekta utemeljenog s ciljem jačanja mira, saradnje i partnerstva širom našeg kontinenta. Kada je predsjednica Ursula von der Leyen posjetila Donju Jablanicu samo nekoliko sedmica nakon katastrofe, najavila je paket podrške za oporavak od 20 miliona eura za pomoć u obnovi kuća, škola, vrtića i puteva, kao i za podršku poljoprivrednicima, malim preduzećima i ugroženim porodicama. Ova pomoć već donosi novu nadu zajednicama širom Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Mostara, Vareša i Drvara.
Pored urgentne podrške za obnovu domova i sredstava za život, EU je također izdvojila dodatnih 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti, radeći s lokalnim vlastima na podršci dugoročnoj obnovi i jačanju zajednica širom Bosne i Hercegovine.
Istinsko partnerstvo prevazilazi okvire obnove onoga što je izgubljeno – partnerstvo je suočavanje s uzrocima koji takve katastrofe čine tako smrtonosnima. Poplave poput ovih nisu izolovani događaji. Naime, poplave su među najčešćim prirodnim katastrofama s najvećom materijalnom štetom, a postaju sve češće i razornije zbog klimatskih promjena. Ali, prirodne opasnosti ne moraju postati ljudske tragedije. Kada je odgovornost nedovoljna, kada prostorno planiranje zanemaruje rizike ili nemar podriva sigurnosne standarde, životi su dovedeni u opasnost. Jačanje vladavine prava i institucija pomaže u sprečavanju katastrofa, jer osigurava da su ljudi zaštićeni i da vlasti preuzimaju odgovornost.
Stoga prevencija i pripravnost moraju biti okosnica našeg zajedničkog rada. Evropska unija pomaže Bosni i Hercegovini da unaprijedi sisteme ranog upozoravanja, uvrsti procjene rizika u prostorno planiranje i unaprijedi odgovor na katastrofe. Također podržavamo bolju legislativu i snažniju koordinaciju između vlasti. Poplave nisu samo fizičke katastrofe, već duboko pogađaju ljude i zajednice. Najteže su pogođene žene, djeca, stariji i osobe koje su najviše izložene riziku. Naši napori za oporavak usmjereni su na one kojima je pomoć najpotrebnija i osiguravanje da njihovi glasovi budu dio procesa obnove.
Ne možemo spriječiti svaku katastrofu. Ali moramo se pripremiti. Možemo ulagati u modernu infrastrukturu, osnažiti lokalne sisteme odgovora i uskladiti se s evropskim standardima za zaštitu voda i okoliša.
Prevencija spašava živote i štiti zajednice. Na ovaj način odajemo počast onima koje smo izgubili i štitimo one koje još uvijek možemo.
